Poluotok Klek preko puta naseljenog dijela Neuma jedno je od najnetaknutijih i još uvijek jako dobro očuvanih prirodnih dobara kojima ova, jedina općina na morskoj obali raspolaže.
Poluotok Klek jedino je bh. stanište nekih od rijetkih biljnih vrsta, poput napuljske ciklame (Cyclamen hederifolium), koja nosi status ugroženosti CR (kritično ugrožena) prema Crvenoj listi FBiH. Smrdljivi buhač (Dittrichia graveolens) nosi status ugroženosti EN (ugrožena), šarena krabljica (Chaerophyllum coloratum) je u kategoriji EN, dok buhač (Tanacetum cinerariifolium) nosi status VU (ranjiva).
Stanište rijetkih vrsta
Na ovaj divlji poluotok kroz koji prolazi samo jedan makadamski put oko su bacili mnogi. Na samom kraju tog poluotoka nalazi se ribarsko selo Rep sa 10-ak stanovnika.
Budući da BiH ne raspolaže sa previše morske obale, na ovaj netaknuti dio prirode oko su bacili mnogi. Neumljane je najviše naljutio prijedlog da se na tom lokalitetu gradi luka, što su jednoglasno odbacili, budući da razvoj općine vide u turizmu. No i turizam mora biti održiv i provoditi se uz zaštitu i poštivanje prirode. Nekoliko je objekata ipak posljednjih godina izgrađeno nelegalno u morskom pojasu za turističke svrhe, a nekoliko ih se i sada gradi i to pod okriljem noći, kada inspekcije spavaju. Iz sarajevske udruge CENER 21 stigao je prijedlog da se taj dio trajno zaštiti od devastacije na način da se proglasi botaničko-florističkim rezervatom koji bi se zvao Mediteranetum.
Ideja je zanimljiva, a nas je zanimalo tko stoji iz CENER 21 i kakav je njihov plan da ovu ideju provedu u djelo.
“Centar za energiju, okolinu i resurse (CENER 21) je nevladina organizacija koja se već dugi niz godina bavi projektima iz oblasti zaštite okoliša i klimatskih promjena, cirkularne ekonomije, energetske efikasnosti, obnovljive energije i održivog razvoja, kazala je za Hercegovina.info Belma Nahić, projektna asistentica u ovom centru.
Projekt „Protected Areas Advocacy Services“ je fokusiran na ključne aktivnosti usmjerene na približavanje koncepta, dobrobiti i prednosti zaštićenih područja donositeljima odluka, interesnim stranama i lokalnim zajednicama.
Projekt podržava i financira Vlada SAD-a putem USAID Projekta razvoja održivog turizma u Bosni i Hercegovini.
Neumljani protiv luke, ali i protiv nelegalne gradnje
“Ideja ovog projekta zapravo se zasniva na nastavak inicijative za postizanje zaštite Neum Mediteranetum započete u okviru UNEP/GEF projekta “Postizanje očuvanja biološke raznolikosti kroz uspostavljanje i efikasno upravljanje zaštićenim područjima i izgradnju kapaciteta za zaštitu prirode u Bosni i Hercegovini” pri kojem je izrađeno i Stručno obrazloženje za proglašenje zaštićenog područja u okviru kojeg su predstavljene prednosti i koristi uspostavljanja zaštićenog područja, predložene i usuglašene zone zaštite i dugoročni ciljevi uspostave održivog zaštićenog područja na teritoriju općine Neum.
Pored područja Neum Mediteranetum, projekt se implementira i u četiri druga područja, a to su: Planine Bjelašnica-Igman-Visočica-Treskavica, Planina Zvijezda, Livanjsko polje i Park prirode Blidinje, objašanjavaju iz Cenera.
Dodaju kako je “generalni cilj ovog projekta proširenje mreže zaštićenih područja, što uključuje i uspostavu zaštićenog botaničkog rezervata na poluotoku Kleku. Uspostavljanje novih zaštićenih područja u Bosni i Hercegovini predstavlja ključni korak ka ekonomskom razvoju, pružajući lokalnim zajednicama priliku za diversifikaciju lokalne ekonomije i povećanje zaposlenosti, time doprinoseći demografskoj revitalizaciji manje razvijenih krajeva. Razvoj novih sektora donosi brojne benefite, uključujući stvaranje radnih mjesta, unapređenje infrastrukture i poticanje inovacija, što doprinosi općem prosperitetu u cijeloj zemlji. Nadamo se da prolaskom inicijative, uspostavljeno zaštićeno područje neće imati samo formalnu zaštitu na papiru, već da će ono uz podršku lokalne zajednice doista uživati zaštitu i donijeti procvat ovom području i pružiti jednu novu dimenziju turističkih ponuda na području općine Neum. Pored toga, uspostavom zaštićenog područja otvara se mogućnost pristupa različitim velikim projektima i fondovima što predstavlja potencijal za razvoj čitave općine Neum i Hercegovačko-neretvanske županije. Nadamo se da će razvoj općine Neum ići u ovom pravcu, te da će svi ilegalni i štetni projekti biti obustavljeni” poruka je članova centra CENER 21.
U Bosni i Hercegovini trenutno je zaštićeno samo 46 područja
Zanimalo nas je i otkud ideja za ovaj projekt i što lokalna zajednica njime dobiva?
“U Bosni i Hercegovini, od 1954. godine, 153 područja pripadaju jednom od modela zaštite na osnovu razine zaštite, uključujući zaštićene pejzaže, spomenike prirode ili zaštićena staništa. Međutim, klasifikacija i registracija ovih područja još uvijek nisu usklađene sa novim zakonodavstvom, stoga, ova područja ne mogu biti službeno smatrana zaštićenim. Drugim riječima, većina područja koja su bila zaštićena do 1990. godine praktično se ne tretiraju kao zaštićena, odnosno njihov trenutni status nije jasno definiran. Najveći dio postojećih zaštićenih područja u BiH još uvijek teoretski se regulira Zakonom SR BiH o zaštiti prirodnog i kulturno-povijesnog naslijeđa iz 1985. godine. Prostorni plan Bosne i Hercegovine (1981-2000) pružao je zaštitu za 8,062 km2, odnosno 15.03 posto teritorija BiH. Međutim, do 1990. godine, samo 0.55 posto teritorija BiH bilo je zaštićeno.
Trenutni zakoni nejasno definiraju preuzimanje ili prekvalifikaciju ranije zaštićenih područja, niti utvrđuju paralele prema međunarodnoj relevantnoj (IUCN) kategorizaciji. Kao rezultat toga, dolazi do zanemarivanja određenih područja kao zaštićenih ili do ponovnog proglašavanja zaštićenim već ranije zaštićenih područja. U Bosni i Hercegovini trenutno je zaštićeno 46 područja – 34 u Republici Srpskoj, 12 u Federaciji BiH, obuhvaćajući ukupno 159.611,5 hektara zaštićenog zemljišta, što predstavlja 3,12 posto ukupne teritorije BiH. Dodatno, tri područja u Bosni i Hercegovini su zaštićena međunarodnom Ramsarskom konvencijom o močvarnim područjima.
Standardi i preporuke Europske unije (EU) propisuju da svaka zemlja treba zakonski zaštititi barem 30 posto kopnenih područja EU i 30 posto morskih područja EU, uz integrirane ekološke koridore.
Ideja zaštite poluotoka Kleka datira još iz vremena Jugoslavije, u međuvremenu su postojale i različite inicijative zaštite i marinskog dijela poluotoka Kleka, tako da sama ideja zaštite ovog područja ima poprilično dugu povijesnu podlogu i veliki broj pokušaja uspostave zaštićenog područja. Aktivnosti projekta „Protected Areas Advocacy Services“ su započete početkom lipnja 2023. Do sada su obavljene aktivnosti realizacije konsultativnih sastanaka sa različitim interesnim stranama, trenutno je u fazi medijska kampanja promocije prednosti uspostave zaštićenih područja, a u nastavku je planirana realizacija radionice u općini Neum kako bismo približili koncept zaštićenih područja kako lokalnom stanovništvu tako i lokalnoj vlasti”, pojašnjava Belma Nahić.
“Pri planiranju i uspostavljanju novih zaštićenih područja, izuzetno je važno identificirati zainteresirane strane u području i pravovremeno prepoznati njihove potrebe, te ih uključiti u proces planiranja zaštite područja. U ovom procesu, ključno je da lokalne zajednice prepoznaju koristi od zaštićenih područja prirode. Održani su konsultativni sastanci s lokalnim vlastima kako bi se predstavila inicijativa, te su planirani budući razgovori kako bi se riješile potencijalne prepreke u procesu zaštite. Nadamo se punoj podršci lokalnih vlasti koja bi rezultirala uspostavom prvog botaničkog rezervata u Bosni i Hercegovini”, kažu nam iz Cener 21.
Većina poluotoka u privatnom vlasništvu, sporna i nadležnost
“Trenutni izazov je rješavanje imovinsko-pravnih odnosa privatnih zemljišta koji ulaze u obuhvat planiranog zaštićenog područja. Očekujemo da će naredne aktivnosti projekta potaknuti pozitivniji stav lokalne zajednice prema ideji botaničkog rezervata na poluotoku Kleku. Nadamo se također da će medijske kampanje i radionice uspjeti uvjeriti lokalnu zajednicu u to da bi uspostava zaštićenog botaničkog rezervata donijela mnogo više koristi nego gubitaka”.
Načelnik Općine Neum, Dragan Jurkovićsuglasan je sa idejom da se poluotok zaštiti, no nekoliko stvari vidi kao moguće otegotne okolnosti.
“Ljudi su uradili prijedlog, mi želimo zaštititi taj dio svakako, ali da ne gubimo nadležnosti kao općina. Jer ako proglasimo, onda nadležnost ide županiji ili Federaciji. Slažem se da zaštita treba, ali vidim tu još jedan mogući problem, a taj je što je cijeli poluotok zapravo zemljište u privatnom vlasništvu”, kaže Jurković za Hercegovina.info
Iz Cener 21 pojašnjavaju model po kojem bi se područje zaštitilo, a nadležnost sačuvala, po uzoru na špilju Vjetrenicu u općini Ravno.
Kategorija V- Zaštićeni pejzaž
“Predviđena kategorija zaštite za Neum Mediterranetum je V. kategorija zaštite – zaštićeni pejzaž. Prilikom odabira kategorije zaštite pratilo se da je ona u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode FBiH i IUCN smjernicama. Prema Zakonu o zaštiti prirode FBiH kategoriju V – zaštićeni pejzaž, a koji se nalazi na području jedne općine/županije, proglašava županijsko ministarstvo zaštite okoliša, u ovom slučaju Ministarstvo trgovine, turizma i zaštite okoliša HNŽ. Ali, naravno da postoji prostor za kompromis. Kao odličan primjer možemo navesti zaštićeni pejzaž Vjetrenica-Popovo polje, gdje nadležnost upravljanjem zaštićenim područjem je u nadležnosti općine Ravno. Tako da postoje različiti modeli upravljanja zaštićenim područjima u BiH, te je u rukama nadležnih ministarstava i općina da postignu kompromis kojim će sve strane biti zadovoljne ali koje će biti u cilju pružanja najadekvatnije aktivne zaštite Neuma Mediterranetuma”.
A o kojim biljnim vrstama pričamo, kada spominjemo Mediteranetum?
Područje poluotoka Klek je jedini dio teritorija BiH koji se odlikuje pravom mediteranskom klimom sa tipičnom florom i vegetacijom. Stoga je prirodno da je veliki broj biljnih vrsta i njihovih zajednica u BiH prisutan jedino na Kleku, što je u smislu očuvanja biodiverziteta i genofonda naše zemlje od prvorazrednog značaja. U suštini su u pitanju ekosustavi šuma, šikara i šibljaka jadranske provincije mediteranske regije.
Terenska i literaturna istraživanja su pokazala da od ukupno 551 identificiranih vrsta, njih 17 su endemične za Balkanski poluotok. Prema Crvenoj listi Federacije BiH, 27 vrsta pokazuje određeni stupanj ugroženosti, od čega je 6 kritično ugroženih, 6 ugroženih, 7 osjetljivih, 4 skoro ugrožene, dok za 4 vrste nedostaju procjene o stupnju ugroženosti.
Ove izuzetne biljne vrste ne samo da ukrašavaju Klek svojom jedinstvenom ljepotom, već su i važan pokazatelj krhkosti ovog jedinstvenog ekosustava. Njihovo očuvanje postaje imperativ za buduće generacije, a istraživanja i praćenje njihovog statusa od vitalnog su značaja za očuvanje biološke raznolikosti Bosne i Hercegovine.
Izvor: N. Bačić/ Hercegovina info
Objava ZAŠTIĆENI BOTANIČKI REZERVAT U NEUMU Dom rijetkih biljnih vrsta treba zaštititi, sporne su nadležnosti i vlasništvo pojavila se prvi puta na Neum.online.
