Općinski sud u Livnu godinu dana nije proveo odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine kojom je, zbog višegodišnjeg trajanja izvršnog postupka, utvrđena povreda prava na pravično suđenje vlasniku kompanije dok deset godina čeka da uđe u posjed nekretnine.
Duže od godinu dana Stipo Frančić u svojim rukama ima presudu Ustavnog suda da mu je povrijeđeno pravo na pravično suđenje zbog dužine trajanja postupka da uđe u posjed nekretnine.
Od tada je zbog kašnjenja da izradi odluku pokrenut i disciplinski postupak protiv općinskog suca Joze Mamića, ali Frančić još uvijek čeka da uđe u posjed nekretnine koju je kupio godinama prije i na šta ima pravo od 2012. godine.
Općinski sud Livno treba Frančića uvesti u posjed po zakonu, kaže on.
“Ja osjećam jedino da pravosuđe nema svoju snagu i da to nitko ne poštuje”, kaže Frančić, vlasnik i direktor kompanije “Best” iz Travnika.
Općinski sud u Livnu ima niz objašnjenja zašto nije ispoštovao presudu Ustavnog suda – od nesnalaženja vještaka do nerazumijevanja šta je točno čije.
Nakon niza takvih odluka i gotovo desetogodišnjeg postupanja suda, “Best” je tražio stav Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, ali su u pros 2019. godine odbijeni.
U kolovozu 2021. godine “Best” je podnio novu apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja izvršnog postupka pred Općinskim sudom u Livnu, jer nije zakazana ni okončana predaja u posjed nekretnine koja im je dosuđena 2012. godine.
Ustavni sud je u svibnju 2022. godine utvrdio da je zbog dužine trajanja postupka povrijeđeno apelantovo pravo na pravično suđenje u razumnom roku.
Za Detektor.ba su potvrdili da duže od godinu i pet mjeseci Općinski sud u Livnu nije zakazao ročište na licu mjesta radi predaje nekretnine u posjed Frančiću.
Oni podsjećaju da Općinski sud tako nije postupio prema svojoj obvezi da učinkovito i ekonomično poduzima procesne radnje da okonča predmet.
Marija Vila-Robović, glasnogovornica Općinskog suda u Livnu, navodi kako je predsjednik ovog suda Niko Cvitanović nakon zaprimanja odluke Ustavnog suda BiH zakazao kolegij sudaca, na kojem je usvojen zaključak da postupajući sudac Jozo Mamić hitno i neodložno radi na ovom predmetu kako bi se što prije okončao i završio.
“Problemi su se pojavili upravo iz razloga što imovinskopravni odnosi nisu riješeni. Nesporno je da je čovjek kupio nekretninu i da je upisan u ZK kao vlasnik te nekretnine, međutim stanje na licu mjesta ne odgovara onome kako je upisano.
Upravo se zbog toga provode ove ovršne radnje, radi se i geodetsko i građevinsko vještačenje da bi se utvrdilo šta je tu sporno, da bi se vidjelo tko na tome objektu polaže kakva prava i da bi se u konačnici ta sporna situacija razriješila”, kaže Vila-Robović.
Osim što ne provodi odluku Ustavnog suda, Općinski sud u Livnu je, prema dokumentaciji koju je Detektoru pokazao Frančić, u listopadu 2022. godine zabranio kompaniji “Best” da iz sporne zgrade iseli stanovnike.
Sud je, prema ovom dokumentu, zaključio da postoji stanarsko pravo nad stanovima te da je poslovni prostor izdan od 2009. godine.
Kolateral potraživanja zgrada sa osam duluma zemlje
Frančić objašnjava da je 2007. godine kupio potraživanja koja je Gospodarska banka Sarajevo, pravni sljedbenik Komercijalne banke Livno, imala prema dužniku “Livanjsko polje”.
Još 1997. ova kompanija je uzela kredit od Komercijalne banke Livno od 125.000 maraka. Kao osiguranje kredita založena je imovina kompanije koja se prostire na osam duluma zemlje u Livnu, sa upravnom i nekoliko manjih zgrada. Upisana je kao katastarska čestica 282/1.
Komercijalna banka je 14. srpnja 1998. godine podnijela prijedlog za izvršenje, kako se navodi u dokumentaciji u koju su novinari Detektora imali uvid, radi namirenja novčanog potraživanja povjerioca.
Općinski sud je, prema dokumtaciji Frančića, 2000. godine donio zaključak o prodaji. Nakon nekoliko ročišta, nekretnina označena kao katastarska čestica 282/1 prodata je tražitelju izvršenja kao kupcu i jedinom ponuđaču za 213.000 maraka, što je potvrđeno zaključkom Suda.
Frančić je, kao pravni sljednik tražitelja izvršenja, 2012. godine pred Općinskim sudom pokrenuo izvršni postupak protiv kompanije “Livanjsko polje”, gdje je predloženo izvršenje na založenoj nekretnini i prodaja radi namirenja potraživanja.
“Kolateral tog potraživanja bila je zgrada i osam duluma zemlje. S obzirom da se kredit nije vraćao, ja sam pokrenuo postupak naplate iz kolaterala i Sud je donio presudu da se naplati potraživanje iz te imovine”, objašnjava Frančić.
Općinski sud u Livnu uskoro je dosudio Frančiću nekretninu i odlučio da se izvrši njena predaja, prema dokumentaciji koju posjeduje Frančić.
Zemljišnoknjižnom uredu Livno je naloženo da imovinu firme “Livanjsko polje” sa vlasnika Dražena Pervana, koji je firmu kupio u privatizaciji, upiše kao vlasništvo kompanije “Best” Travnik.
Županijski sud u Livnu 2013. godine, u postupku odlučivanja po žalbi Pervana, potvrđuje rješenje o dosudi koje postaje pravomoćno, opisuje Frančić.
On je potom 2015. godine platio porez na nekretninu, a Općinski sud donio rješenje kojim dozvoljava uknjižbu prava u korist firme “Best”, pokazuje dokumentacija Frančića u kojoj se nalaže brisanje svih tereta u teretnom listu, što je kasnije potvrdila i presuda Županijskog suda.
Haris Kaniža, Frančićev odvjetnik, kaže kako sve vrijeme treća lica pokušavaju osporiti rješenje o dosudi i uknjižbu prava vlasništva u korist kompanije “Best”, ali su ih sudovi u konačnici odbili.
Dražen Pervan je tražio pravo uknjižbe vlasništva, ali je njegov zahtjev u konačnici 2019. godine odbio Županijski sud. Potom je i Ustavni sud BiH odbacio kao nedopuštenu apelaciju Pervana i kompanije “Klas”.
Kaniža objašnjava kako je bilo zakazano više ročišta za predaju nekretnine u posjed, ali da sudac Jozo Mamić, koji je donio rješenje o dosudi, nikada nije izašao na teren.
“Nego pošalje običnog sudskog izvršitelja. Pa jedanput ne dođe vještak geodetske struke, pa kada je došao, nije bio spreman. Ja smatram da se sve to radi u dosluhu i mi do danas nismo uspjeli da se ta nekretnina preda u posjed, a da postupajući sudac poštuje tu svoju sudačku dužnost, sigurno bi došao na lice mjesta da vidi šta je to. On ne dolazi”, kaže Kaniža.
Rješenje o dosudi nekretnine, tvrdi odvjetnik, Mamić je donio u izvršnom postupku, ali se kasnije izuzeo kada je trebao rješavati tužbe trećih osoba, donoseći privremene i sudske mjere osiguranja kojima je odgađao provođenje svog rješenja.
Na jednoj nekretnini uknjiženo više vlasnika
Odvjetnik Haris Kaniža kaže kako treće osobe pokušavaju osporiti rješenje o dosudi i uknjižbu prava vlasništva u korist kompanije Best, ali da su ih sudovi odbili. Foto: BIRN BiH
Sudac Mamić nije pristao da razgovara s novinarima Detektora.ba. On je u pisanom odgovoru koji je dostavio, obrazlažući svoju odluku, naveo kako je izvršenik Dražen Pervan kod Općinskog suda u Livnu vodio dva parnična postupka protiv Frančića, koji su okončani u prosincu 2021., odnosno siječnju 2022. godine.
Podsjetio je kako je za 25. lipnja prošle godine bilo zakazano ročište za predaju nekretnine u posjed, ali da je na njoj, po navodima vještaka geodeta, došlo do promjena, te da vještak “nije mogao na terenu na nesumnjiv način pokazati nekretninu”, pa je ročište odloženo.
Jozić navodi i kako su treće osobe Sudu uložile prigovor jer tvrde da na nekretnini imaju takvo pravo koje sprečava izvršenje, te su upućene da pred Općinskim sudom u Livnu pokrenu parnični postupak protiv tražitelja izvršenja.
“Sud napominje da mu nije bilo poznato sve do ročišta održanog 26. srpnja 2022. godine da u upravnoj zgradi koja se nalazi na predmetnoj nekretnini, postoje stanovi u kojima žive navedene treće osobe i isti imaju pravo vlasništva na navedenim stanovima”, navodi se u odgovoru Mamića, koji dodaje kako je Sud donio privremenu mjeru osiguranja kojom je odredio odlaganje postupka izvršenja do pravomoćnog okončanja parničnog postupka.
Zaključcima Suda nakon toga, u nekoliko navrata početkom ove godine bila je zakazana predaja nekretnine u posjed, ali zaključci nikada nisu realizirani.
“Uređujući sudac napominje da ovom sudu nisu bile poznate okolnosti da je na predmetnoj nekretnini od 2000. godine pa naovamo bilo promjena tako da bi se ista na nesumnjiv način mogla identificirati i pokazati na licu mjesta i da u upravnoj zgradi postoje stanari s pravom vlasništva na istima, a što sve usporava provođenje Odluke Ustavnog suda BiH”, navodi u svome odgovoru Mamić.
Odvjetniku Kaniži nije jasno na osnovu čega je zemljišnoknjižni ured u ožujku 2015. godine dozvolio uknjižbe prava vlasništva na stanovima u korist više osoba, s obzirom da njihovi ugovori “ne sadrže oznake nekretnine katastarska čestica 282/1” i da je rješenje provedeno u zemljišnim knjigama u korist kompanije “Best” kao i da ih kasnije nisu obavijestili o dodanim spisima.
“Sve opstrukcije Općinskog suda koje su išle u korist trećih osoba, po našim žalbama su poništavane, ukidane, tako da je Županijski sud Livno s pravom zaslužan da ‘Best’ Travnik ima rješenje o dosudi, da je uknjižen kao vlasnik.
Sve tužbe trećih lica odbijene su kao neosnovane, što je kasnije potvrđeno u revizionim postupcima pred Vrhovnim sudom Federacije, ali i pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine. Sva ta treća lica su sve sporove izgubila pred Vrhovnim sudom Federacije, na svim sudskim instancama”, ističe Kaniža.
Anto Perković, vlasnik stana u jednoj od zgrada koja se nalazi na katastarskoj čestici 282/1, za Detektor.ba kaže kako je stan kupio 2002. godine. Ne boji se da bi mogao biti iseljen jer je, dodaje, prije kupovine prikupio svu potrebnu dokumentaciju iz Općine, Suda i katastarskog ureda u Livnu.
“Mi smo u Sudu uknjiženi, imamo papire za svoje stanove. Zašto nisu ‘Bestu’ dostavili taj teretni list kada su kupili dugove od banke, da to sve nisu imali potkrijepljeno, ne znam. Onda smo mi to dostavili, to je sada obustavljeno i dalje je u procesu”, kaže Perković i dodaje kako je sve obaveze izvršio.
“Mi stanari imamo svoja prava. Kako im je to promaklo u Sudu da to nisu registrirali, ne znam. Kako će oni u Sudu presuditi da neko dođe u moj stan kada imam sve papire?”, pita se Perković.
Dražen Pervan kaže kako je naknadno saznao da se imovina koju je kupio nalazi pod hipotekom.
Dražen Pervan je 1998. godine ušao u dokapitalizaciju poduzeća “Livanjsko polje”, kada je kupio 52 posto kapitala te firme, a dvije godine poslije i ostatak kapitala.
“Kada sam tražio da se uknjižim na ove nekretnine koje su bile predmet kupoprodaje, sve su pobrojane u mome ugovoru koji smo potpisali, kada sam se htio uknjižiti na ovu česticu 282/1 koja je sada predmet sudskog spora, saznao sam da ta čestica na sebi ima neki teret. I onda mi je taj teret zaštopao da se mogu na njoj knjižiti u tom momentu”, objašnjava Pervan.
Prema fotokopiji ugovora iz 1998. godine koju je novinarima Detektora dostavio Pervan, navodi se kako oprema i objekti firme “Livanjsko polje” nisu opterećeni nikakvim teretima. Pervan kaže da nije bio upoznat da je imovina firme založena.
“Nije bilo novaca od hipoteke. Oni su napravili takav loš ugovor gdje jednostavno banka nikada nije pustila novac. Onda sam ja došao u poziciju da ulazim u privatizaciju ne znajući za tu hipoteku. Kada sam saznao za hipoteku, onda sam se uključio u sve sporove koje sada vodim od Općinskog do Ustavnog suda”, navodi Pervan te dodaje kako je tužio banku.
Pervan je novinarima Detektora dostavio izvode iz banke za koje tvrdi da dokazuju kako nije bilo uplata kompaniji “Livanjsko polje”, zbog čega smatra da “novac koji nije konzumirao nije dužan vraćati”.
“Kompanija ‘Livanjsko polje’ je založila hipoteku, ja ništa nisam založio, u mene je sve čisto. Ali ta čestica 282/1 je sporna, koja je meni vrlo bitna, gdje su podstanari, gdje je kafić od mog sina. To je sada na sudu i mi ćemo dalje naći rješenje i nadam se da ćemo dobiti, da se neće moći izvršiti ta hipoteka kako su oni zamislili”, ističe Pervan.
Kako se Pervan u postupku privatizacije u gruntu upisao kao vlasnik nekretnine, odvjetniku Kaniži nije jasno. On navodi kako se u privatizaciji u registru privrednih subjekata upisuje kapital kupca.
“Vlasnik nekretnine je to ‘Livanjsko polje’, koje je privatizirano, i to je izvršenik u ovom postupku. ‘Livanjsko polje’, nekadašnja velika firma u Livnu, jeste izvršenik, on je uspio, ne znam na koji način, da se jedno vrijeme upiše kao vlasnik. To je ipak Sud u Livnu prepoznao, isknjižio ga, nije imao osnov da se upiše, i kako je on isknjižen iz grunta, on je počeo da pravi probleme”, kaže Kaniža.
On dodaje da je Vrhovni sud Federacije je u presudi iz 2010. godine potvrdio prvostupanjsku presudu Općinskog suda u Livnu, kojom je odbijen tužbeni zahtjev Pervana, koji je tražio da se utvrdi da je upis hipeteke ništavan. Prema tekstu presude čiju kopiju ima Kaniža, Vrhovni sud Federacije je utvrdio da je Pervan propustio da u postupku privatizacije traži brisanje hipoteke na nekretnini.
Zbog postupanja u predmetima “Besta”, Kaniža je suca Jozu Mamića prijavio Uredu disciplinskog tužitelja.
“Očito je ovdje da je sustav zasnovan na tom nekom umaranju stranaka pred sudom u ostvarivanju njihovih prava, pa se dešava da stranke umru, a ne ostvare svoja prava zbog proteka rokova. U tom sustavu umaraju sve nas koji želimo da ostvarimo svoja prava i upravo je žrtva umaranja ‘Best’ Travnik”, kaže Kaniža.
Iz Ureda disciplinskog tužitelja su potvrdili Detektoru da su protiv suca Mamića podnijeli tužbu zbog postupanja u Frančićevom predmetu zbog prekršaja neopravdanog kašnjenja u izradi udluka ili drugih radnji koje obavlja suac.
Mamić se nije pojavio na disciplinskom ročištu 5. kolovoza, ali je na njemu rečeno kako je on priznao odgovornost, nakon čega se očekuje odluka prvostupanjske disciplinske komisije.
Iz Općinskog suda u Livnu su potvrdili da je vještak građevinske struke završio nalaz, ali da ročište za predaju nekretnine u posjed još nije zakazano.
“Ja sam na tome mjestu planirao bio da napravim poslovni objekat”, kaže Frančić.
Detektor nije mogao dobiti komentar odvjetnika stanara. Odvjetnik Emir Karača nije bio dostupan u nekoliko termina koji su dogovarani za razgovor.
“Niko ne osporava stanarima da tu stanuju, ali vlasnik je firma druga. Oni to mogu razvlačiti, ali neko nas mora uvesti u posjed”, kaže Frančić.
Iz Općinskog suda u Livnu za Detektor su potvrdili kako im je dostavljen nalaz i mišljenje vještaka, u kojem je određena površina zemljišta, kao i da bi vlasnik “Besta” na osnovu toga trebao biti uveden u posjed.
Ova priča je urađena u okviru projekta „Unapređenje odgovornosti kroz jačanje mreža organizacija civilnog društva – SANCUS“ koji implementiraju Transparency International u BiH (TI BiH) i Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BH) uz financijsku podršku Europske unije.
Stavovi izneseni u analizi predstavljaju stavove autora i ne odražavaju nužno stavove i mišljenja Europske unije.
Detektor.ba
