Budući da se nalazimo u tjednu koji se obilježava kao tjedan logopedije, iskoristili smo prigodu i porazgovarali sa logopedicom Josipom Njavro iz Neuma. Josipa radi u logopedskom kabinetu u sklopu Doma zdravlja Neum, koji je otvoren prošle godine.
Koliko djece u Neumu ima potrebu za logopedom, koji su najčešći problemi s kojima se naša djeca susreću i iz kojih razloga, odgovorila nam je Josipa za Neum.online.
Josipa, znamo da je logopedska ordinacija u Neumu započela s radom prošle godine. Reci nam kakav je odaziv u logopedskoj ordinaciji u Neumu?
S obzirom na samoinicijativni odaziv roditelja, zaključujem da je jako dobar. Do sada je pregledano 50ak prijavljene djece. Određeni broj djece nije trebao aktivni logopedski tretman, već samo praćenje kroz određeno vrijeme, dok je drugi dio djece već uspješno savladao teškoće i završio svoj put samnom. Trenutno je u logopedski tretman aktivno uključeno 35 djece, većinom u dobi 5-6 godina. Drugu kategoriju čine djeca školske dobi (6-15 godina). Najmanji broj djece je u dobi do 4 godine.
Koliko je djece u Neumu potražilo pomoć logopeda i smatrate li da je to realno stanje?
Budući da do sada nisu bili organizirani prvi pregledi u suradnji s vrtićem i školom, ne mogu odgovoriti na pitanje je li trenutni broj djece u logopedskom tretmanu odgovara stvarnim potrebama. S obzirom na broj vrtićke i školske djece, mislim da trenutno stanje nije realan pokazatelj. Iz razgovora s odgajateljicama i učiteljicama, može se zaključiti da su potrebe puno veće i da je potrebno raditi na osvještavanju i informiranju roditelja o logopedskoj djelatnosti, te normama urednog razvoja djece. U skladu s tim jako je važno naglasiti “mitove” tj. netočne informacije kojima su roditelji često izloženi: -Netočno je da dijete ne treba posjetiti logopeda prije 3. godine života. U prve 3 godine događa se puno toga i dijete je u toj dobi izloženo najvećim i najbržim razvojim promjenama.
– Ako dijete odstupa od propisanih razvojih normi, postoji mogućnost da će se dogoditi razvojni skok i da neće biti potrebe za stručnom pomoći. No, važno je naglasiti da se roditelji ne smiju osloniti na to. Oboje, teorija i praksa potvrđuju da kašnjenja i odstupanja u najranijoj dobi (do 3 godine) značajno utječu na daljnji tijek dječjeg razvoja. Rana reakcije i posjet logopedu je uvijek bolja opcija od kasne reakcije. -Sva znanstvena istraživanja povrđuju da nema razlike u razvojnom miljokazu dječaka u odnosu na djevojčice. Dakle, razvojni miljokaz je jednak za sve. Ovaj tjedan obilježava se i Međunarodni dan žena, pa drage mame ne dopustite da tradicionalna vjerovanja poput “Dječaci progovaraju kasnije od djevojčica”, “Nadoći će” …., spriječe pravovremeno djelovanje i posjet stručnjaku.
-Ne postoji instant rješenje, lijek niti napitak koji će popraviti dijete. Logopedski tretman iziskuje vrijeme i apsolutnu suradnju između roditelja, logopeda i djeteta. To znači da se roditelj ne smije osloniti na 1 ili više tretmana tjedno (to je samo 30 ili 60 minuta tjedno od cca5000 minuta prosječne budnosti djeteta u tijekom 7 dana), nego mora biti aktivno uključen i svakodnevno s djetetom raditi po logopedskim uputama. To je zapravo ključ uspjeha.
– Od logopeda se ponekad očekuje da sve znaju što je nerealno. Kao što vas doktor opće prakse uputi specijalisti ukoliko imate ozbiljniji problem ili trebate detaljnije preglede, tako će vas i logoped u određenim situacijima uputiti na dodatne procjene i preglede. Sve to logoped radi za dobrobit vašeg djeteta.
S kakvim se problemima u govoru djeca danas najviše susreću i zbog čega?
U mojoj praksi trenutno je najveći broj djece s artikulacijskim i jezičnim teškoćama. Manju skupinu čine djeca s drugim teškoćama i udruženim stanjima. Slično je i u drugim sredinama. Zabrinjavajuća je činjenica da u posljednih nekoliko godina značajno raste broj djece s usporenim govorno- jezičnim razvojem, jezičnim poremećajima, poremećajima pažnje itd. Sve se češće moje kolege i ja susrećemo s iskazima: “Ma hajde, danas svi stručnjaci očekuju previše. U moje vrijeme nas nitko nije poticao niti je radio s nama, pa šta nam fali?” To je polovično točno. Moja generacija još uvijek spada u generaciju djece koja su odrastala bez ekrena, u igri s vršnjacima, okružena živim osobama. Opet, odrastala sam potpuno drukčije u odnosu na svoje roditelje. Često zaboravimo da današnja djeca nemaju jednako odrastanje. Oni su djeca modernog doba, ne znaju za vrijeme prije ekrana, manje borave na otvorenom, manje su okruženi ljudima. Dok smo mi gledali 1 crtić dnevno na malom televizoru bez ikakvih efekata, s prirodnijim bojama, današnja djeca su izložena najmodernijim tehnologijama koje imaju svoju težinu (najjači svjetlosni efekti, jake, neprirodne boje…) i ono najvažnije, ekrani im se nude od rođenja. Pa tako je sve češći prizor da dijete drži ekran u rukama dok ga mama oblači, dok se vozi u autu, dok sjedi s roditeljima u restoranu/kafiću, dok jede i sl. U domovima su televizori upaljeni od trenutka budnosti do odlaska na spavanja jer je soba “gluha” bez njih. Danas je mizeran postotak djece koja znaju neku brojalicu ili jednostavnu pjemicu u dobi od 4 godine, a starije generacije će se složiti da još uvijek pamte na desetke brojalica, pjesmica i molitvica koje su ih naučile bake, djedovi, roditelji, susjedi… u toj ranoj dobi. Kad pustite djecu na igralište, u park ili bilo gdje na otvoreno, primjećujete li da su kreativni? Prave li torte od pijeska? Igraju li graničara, “između dvije vatre”, gume ili bilo koje smislene, samostalno osmišljene igre? Razgovaraju li i smišljaju li rješenja malih problema npr kako će preskočiti ogradu i sići u grm po loptu? Vjerujem da će se mnogi roditelji naježiti na zadnje pitanje kad pomisle da njihova djeca to naprave, a oni su to radili svaki dan. Činjenica je da su djeca današnice motorički nespretnija, a spretnost se stječe iskustvom. Gledaju li vas vaša djeca u oči i komentirate li događaje svakog dana? Pomažu li vam djeca u kućnim aktivnostima, slažu li svoju odjeću, pospremaju li za sobom ili vi sve radite za nijh? Sve su to jednostavne i svakodnevne stvari kojima su starije generacije bile izložene, a moderni užurbani život nažalost vodi brzim rješenjima (roditelji sve obavaljaju umjesto djece, poseže se za ekranom kako bi dijete u miru pojelo obrok …). To su stvari koje vremenom vode odstupanjima i često uvjetuju nastanak brojnih teškoća.
Kada je pravo vrijeme za odvesti dijete logopedu?
Pravo vrijeme je uvijek. Razlog je činjenica da nijedan stručnjak ne zna vašu anamnezu, djetetovo okruženje, obiteljsko funkcioniranje te objektivno stanje djeteta ukoliko niste došli na pregled. Zbog toga je jako važno da roditelj poznaje norme urednog razvoja, pa će tako primjetiti i odstupanja. Roditelji najbolje poznaju svoje dijete i vjerujem da primijete i najmanje promjene. U svim situacijama sumnje, nemojte dvojiti. Obratite se stručnjaku i provjerite svoje sumnje. To je uvijek najbrže i najbolje rješenje.
Kabinet je u početku radio jedan dan u tjednu, sada radi svaki dan. Je li to znači da se obujam posla povećao ili?
Kabinet je tijekom 2022. radio 1 tjedno. Nažalost, tada nisam mogla odgovoriti na sve potrebe. Trenutno su moji kapaciteti potpuno popunjeni, ali naglašavam da za sada nemamo listu čekanja. Svi koji se jave za prvi pregled, na njega neće dugo čekati. To je jako važno jer ponekad je roditelju dovoljno čuti prave infomacije i dobiti potrebne upute. Opet naglašavam, roditelji su ključan suradnik u radu logopeda i po uputama mogu puno toga napraviti.
Imate li kao logoped neku poruku za naše čitatelje, roditelje i djecu s poteškoćama u govoru?
Prije svega zahvalila bih prije svega svim roditeljima korisnika logopedskog kabineta na suradnji. Sve ostale roditelje koji imaju bilo kakve dvojbe, pozivam da potraže uredne razvojne miljokaze, te da se jave i naruče na prvi pregled ukoliko uočavaju odstupanja. I za kraj želim poslati jednu vrlo važnu poruku svim roditeljima, a to je : Nemojte izlagati djecu ekranu do 2 godine- nikako!
Objava Logopedica Josipa Njavro u tjednu logopedije: “Logopedski tretman iziskuje vrijeme i apsolutnu suradnju između roditelja, logopeda i djeteta” pojavila se prvi puta na Neum.online.
