Omladinski klub Novi val iz Blagaja jučer je predstavio projekt “Invertarizacija ihtiofaune u rijeci Buni”, kojim se, kako je rečeno, nastoji uticati na zaštitu ihtiofaune u Bosni i Hercegovini s akcentom na mekousnu pastrmku, koja obitava u Buni, a prema IUCN crvenoj listi označena je kao kritično ugrožena vrsta.
Zaštita regije
Projekt je dio kampanje za zaštitu rijeka Jugoistočne Europe, koju je pokrenula organizacija The Nature Conservancy (TNC), jedna od najznačajnijih svjetskih za zaštitu prirode, a u suradnji s lokalnim partnerima u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji. Zajedničkim radom želi se istaknuti i zaštititi jedinstveno riječno bogatstvo regije. Zaštitom se stvaraju nove razvojene prilike i osigurava dugotrajna dobrobit i za ljude, i za prirodu.
– Istraživanje će biti rađeno u periodu između svibnja i kolovoza, a kordinacija će biti rađena sukladno svim zakonima, kao i propisima nadležnih ministarstava i inspekcijskih službi. Izlov ribe će biti rađen elektroagregatom, kojim će upravljati obučeni stručnjaci, i to na dvanaest lokaliteta koji su već određeni i mapirani GPS-om. Metoda koja će se korisiti tijekom istraživanja je klasična morfometrijska. Svaka jedinka će biti izvagana, izmjerena, uz zabilješku spola i fenotipske karakteristike. Nakon mjerenja će biti uzeta fotografija, koja će potom biti arhivirana, navodi voditelj projekta profesor Sanel Riđanović.
Prethodna istraživanja pokazala su značajan pad broja jedinki mekousne pastrmke ne samo u Buni, već i u Neretvi kao i ostalim pritokama. Prekomjerni izlov kao i dugogodišnji krivolov koji je sveden na minumum su uzrokovali stanje koje imamo danas. Istraživanja koja će biti rađena će jasno i decidno pokazati kakvo je stanje mekousne pastrmke u rijeci Buni.
– Nakon što ono bude završeno, potrebno je pristupiti jednoj od navedenih metoda ili primjeniti trajnu zaštitu vrste uvođenjem restrikcijskih mjera kao što su zabrana podvodnih sprava s utegom, promocija Fly fishing ribolova na Buni ili edukacija ribara, ističe Riđanović.
Kritično ugrožena
Rijeka je bogata po sastavu ribljih populacija, ali cijeli tok je izložen ljudskim pritiscima koji znatno djeluju na smanjenje ribe.
Neretvanska pastrmka se karakterizira izduženim i bočno spljoštenim tijelom, nešto višim of ostalih salmonida. Glava je karakterističnog izgleda, i to zbog ispupčenih lobanjskih kostiju u nivou očiju. Gubica je izdužena, usta su mala, poludonja, mesnata i mekana. Zubi su mali.
Osnovna boja tijela je tamnomaslinasta. Na bočnim stranama tijela su, od glave do ispod leđnog peraja tamne pjege nepravilnog oblika, a pored crnih, na bokovima su uočljive i rijetke crvene i narandžaste pjege.
Mrijesti se između pete i šeste godine života, i to u proljeće na šljunkovitom i pjeskovitom dnu, obično u dubljim dijelovima tekućica. Plodnost vrste se procjenjuje na oko 4.000-5.000 komada jaja u odnosu na kilogram tjelesne mase.
Hrani se organizmima faune dna – larvama vodenih insekata, oligohetama, račićima gamarusima… Može narasti i do pet kilograma. Rasprostranjena je u slivu Neretve, pa se smatra endemom ovog područja. Nekada je bila najbrojnija je u Buni, Neretvi, Bregavi i Trebižatu.
U posljednje vrijeme broj jedinki mekousne pastrmke u Neretvi i pritokama drastično pada. Na IUCN-ovoj crvenoj listi stavljena je kao kritično ugrožena vrsta.
H. Ž.
Kako sačuvati mekousnu neretvansku pastrmku? Dnevni.ba.
