Bosna i Hercegovina svakodnevno gubi stanovništvo.
Prema nekim procjenama, za manje od 50 godina ovdje će živjeti oko milijun i pol ljudi. Pored gubitka stanovništva, ugroženi su proračuni, fondovi, i nedostaje nam radna snaga, piše Večernji list.
Prema izvještaju “Perspektive svjetskog stanovništva”, Bosna i Hercegovina se nalazi među zemljama koje će do kraja vijeka značajno smanjiti broj stanovnika.
Do 2070. godine, demografski trendovi i nejednakosti će dovesti do smanjenja ukupnog stanovništva za više od 50%, dok će demografska struktura biti usmjerena ka starijoj populaciji, s udjelom od više od 40% u ukupnom stanovništvu, navodi predstavnik Populacijskog fonda UN-a u BiH John Kennedy Mosoti.
Radna snaga
Iz BiH odlaze cijele obitelji. Škole se zatvaraju, sela su gotovo napuštena. U 2021. godini zemlju je napustilo skoro 170.000 stanovnika. Sve to počinje se osjećati. Tako se iz godine u godinu broj umirovljenika u BiH povećava u odnosu na broj radnika. Prema posljednjim podacima, u BiH je 700.000 umirovljenika. Procjene pokazuju da će se taj broj do 2031. godine povećati na 800.000, uz istovremeni pad radne snage.
Trenutni omjer zaposlenih naspram umirovljenika u BiH je, umjesto željenog 4:1, nominalno 1,1:1, a stvarno gotovo 1:1 jer sve tvrtke ne uplaćuju doprinose za mirovinsko i invalidsko osiguranje, navodi Večernji list.
Statistika pokazuje da je broj umirovljenika od 2017. do 2022. godine porastao za 33.704, a ukupno za više od 35.000. Tako je 2017. godine mirovinu primalo 663.826 stanovnika BiH, a 2022. taj broj je iznosio 697.530. S obzirom da ukupan broj korisnika mirovine u BiH, uključujući i invalidsku, iznosi 730.265, razlika u broju u odnosu na prije sedam godina još više raste i iznosi 36.174.
U BiH nedostaje radne snage. Svjedočimo uvozu radne snage iz Turske, Indije, Nepala, Pakistana…
Općenito, prema trendovima posljednjih 10 godina, za 3-4 godine možemo očekivati da će ponuda radne snage biti 0. Već sada imamo potrebu na neki način uvoziti radnu snagu iz drugih zemalja, a to će biti trend i u budućnosti, istaknuo je raniji direktor Unije poslodavaca RS-a Saša Aćić.
Demografski trendovi su dugoročno uvjetovani. Na primjer, velika ulaganja u područje fertiliteta trenutačno ne znače mnogo. Učinci će se osjetiti tek nakon dva desetljeća. Mjere moraju biti sveobuhvatne, sustavne, kratkoročne i dugoročne. Inače, bit će nas sve manje.
Odlazak u mirovinu
Trenutni mirovinski sustavi temelje se na modelu međugeneracijske solidarnosti, gdje sadašnji radnici izdvajaju dio plaće za sadašnje umirovljenike, kao što su današnji umirovljenici tijekom radnog vijeka izdvajali za one koji su bili korisnici mirovina.
U idućem razdoblju, kada sadašnji radnici odu u mirovinu, za njihove mirovine će iz plaća izdvajati oni koji tada budu u radnom odnosu. Međutim, zbog sve većeg broja umirovljenika, dugog trajanja mirovine te činjenice da u mnogim europskim zemljama nedostaje radne snage, ovaj model financiranja mirovinskog sustava, koji je nastao prije više od 100 godina, u jednom trenutku postat će besmislen. Već sada u većini zemalja, uključujući i BiH, radnici ne mogu pokriti troškove mirovina, pa se razlika nadoknađuje iz entitetskih proračuna (FBiH i RS), a prognoze za budućnost nisu optimistične.
U trenutku stvaranja ovog modela financiranja mirovina problem je bio veliki broj rođenih i mlado stanovništvo. U takvim uvjetima model međugeneracijske solidarnosti bio je održiv jer je na jednog umirovljenika dolazilo desetak radnika. Iz plaće se malo izdvajalo za mirovinski sustav jer se jedna mirovina punila iz desetak plaća. S vremenom je omjer radnika i umirovljenika postajao sve nepovoljniji. U mnogim zemljama se odlučuje na pomicanje dobnog ograničenja za odlazak u mirovinu, pa će radnice u Hrvatskoj u prosjeku 2060. godine odlaziti u mirovinu čak sedam godina kasnije nego danas, a radnici 3,9 godina, piše Večernjak.
U tri države EU-a ljudi će ići u mirovinu nakon navršenih 70 godina: u Danskoj (74 godine), Italiji (71 godina) i Estoniji (71 godina). I u Federaciji BiH prije nekoliko godina pokrenuta je inicijativa za produljenje radnog vijeka, ali je ostala samo na inicijativi.
U sedam godina u BiH broj umirovljenika će porasti za čak 100.000, postajemo zemlja starih, prvi put viđeno na Grude Online.
Izvor: ( www.grude-online.info / Rtvmo.ba )
