Aarhus centar u Bosni i Hercegovini organizirao je zajedno s građanima i ekološkim aktivistima mirni skup u Parku prirode Blidinje kako bi izrazili svoje neslaganje s planovima za izgradnju vjetroparka na štitaru, zoni zaštićenog Parka prirode Blidinje.
Na početku skupa, građani i predstavnici Aarhus centra u BiH održali su govore ističući štetne posljedice koje bi izgradnja vjetroparka mogla imati na okoliš, biodiverzitet i lokalnu ekonomiju.
Također su apelirali na nadležne institucije da preispitaju svoje odluke povodom izgradnje vjetroparka u parku prirode i zaštite ovaj veoma zaštićeni jedinstveni prirodni resurs.
Blidinje mora biti zaštićeno
„Ovdje smo danas da pošaljemo jasnu poruku – park prirode Blidinje mora ostati zaštićeno područje. Izgradnja vjetroparka bi značila devastaciju ovog prelijepog krajolika i ugrožavanje brojnih biljnih i životinjskih vrsta koje ovdje žive,“ izjavio je mještanin, Zdravko Sabljo.
Posebnu zabrinutost izazvao je plan da se vjetroturbina postavi na samo 270 metara od stambenih objekata, što bi moglo imati ozbiljne posljedice po zdravlje i kvalitet života lokalnog stanovništva.
Osim toga, postoje i sumnje u legalnost projekta zbog mogućih koruptivnih radnji vezanih za planiranu sječu šume u Parku prirode Blidinje. Unatoč zaštitnim mjerama i statusu parka prirode, postoji strah da su određeni interesni lobiji iskoristili svoj utjecaj kako bi gurali projekte koji bi inače trebali biti zabranjeni na ovom području.
Manipulacija javnim informacijama
Ovo uključuje potencijalnu manipulaciju javnim informacijama, zaobilazak potrebnih procjena utjecaja na okoliš te ignoriranje mišljenja lokalne zajednice i ekoloških stručnjaka.
Takvi potezi mogu ugroziti ekosistem parka, biodiverzitet i javno povjerenje u institucije koje bi trebale štititi prirodne resurse i javni interes.
„Izgradnja vjetroparka u ovoj zoni znači neizbježnu sječu velikih dijelova šume štitara, otprilike 350.000 kvadrata šumskog zemljišta. Ovo će ne samo uništiti staništa mnogih životinjskih vrsta, već će i narušiti prirodnu ravnotežu i ekosustav cijelog područja,“ naglasila je Iva Miličević, predstavnica neformalne grupe građana, ističući da također postoje strahovi da bi veliki broj izvora pitke vode mogao biti ugrožen.
Borba traje od 2013. godine
Borba za očuvanje parka prirode Blidinje traje od 2013. godine, ali građani ne odustaju u svojim nastojanjima da obrane ovo prirodno blago. Upornost i jedinstvo lokalne zajednice i ekoloških aktivista pokazuje koliko je važno zaštititi ovakva područja.
Građani također navode da im se u 11 godina nitko od nadležnih institucija niti investitori nisu obratili, a javne rasprave nisu održane, dok studija utjecaja na okoliš nije urađena.
„Izuzetno je zabrinjavajuće da se ovakav projekt planira bez prethodnog uključivanja lokalne zajednice i bez adekvatne procjene utjecaja na okoliš,“ nastavila je Iva.
„Blidinje je naše blago koje moramo čuvati za buduće generacije. Ovdje se ne radi samo o lokalnom problemu, već o globalnom pitanju očuvanja prirodnih resursa,“ poručuje Mirko Rajić, mještanin Poklečana i pčelar čije košnice sezonski budu na lokalitetu štitara zbog iznimne čistoće i raznovrsnosti biljaka kojima se pčele hrane.
Izvršite procjenu utjecaja na okoliš
Aarhus centar u BiH upućuje jasnu poruku Federalnom ministarstvu okoliša i turizma, kao i ostalim nadležnim institucijama: „Nužno je izvršiti adekvatnu procjenu utjecaja na okoliš. Vjetropark ne treba graditi ni u blizini, a kamoli unutar Parka prirode Blidinje.“
„Kakav je smisao imati park prirode ako se grade objekti koji su brendirani kao projekti sa manjim utjecajem na okoliš, kada ipak imaju utjecaj na okoliš? Najbitnija stvar je to da se građani ne slažu s ovim projektom,“ poručila je Emina Veljović, pravnica Aarhus centra u BiH.
Prosvjedi u Parku prirode Blidinje pokazali su snagu i jedinstvo građana u borbi za očuvanje okoliša. Iz Aarhus centra u BiH su najavili nastavak aktivnosti i apelirali na sve građane da se pridruže u daljnjim naporima za zaštitu ovog dragocjenog prirodnog resursa.
Post Mirni skup u Parku prirode Blidinje: „Borimo se sa vjetrenjačama godinama“ je prvi puta viđen na Grude Online.
Izvor: ( www.grude-online.info / Rtvmo.ba )