back to top

“Više od 130 jama nije istraženo, ljudi nisu brojevi”

Blajburška tragedija i križni putovi hrvatskog naroda obilježeni su u crkvi Muke Isusove u Maclju, gdje je misu predvodio novi zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša, nasljednik kardinala Josipa Bozanića, kojega se od početka predstavljalo kao osobu od povjerenja pape Franje. U medijskom prostoru naše zemlje razni su analitičari i samoprozvani stručnjaci tvrdili da će Kutleša liberalizirati Crkvu u Hrvatskoj, uz napomenu da na Kaptolu nije dočekan raširenih ruku,, piše Ivan Andrić/ 7dnevno

Nisu Kutlešu s oduševljenjem dočekali ni u njegovoj rodnoj Hercegovini zbog stavova o Međugorju, odnosno propitivanja tog svetišta. No oni koji su se poveselili da će se Crkva u Hrvatskoj s Kutlešom odmaknuti od svojih konzervativnih načela ovih su dana vjerojatno u šoku, što zbog njegovih prvih javnih nastupa i intervjua, što zbog govora u Maclju, gdje je dokazao da doista jest dostojan nasljednik Alojzija Stepinca.

Izravni glasnogovornik

Monsinjor Kutleša je, pita li se naše sugovornike s desnog spektra, dokazao da je prava osoba na pravome mjestu u ovim teškim, bremenitim i izazovnim vremenima, što je potvrdio i svojom propovijedi u Maclju nakon koje je bez riječi ostavio brojne jugoslavenske stručnjake za crkvenu problematiku koji su nakon njegovih riječi zašutjeli premda su njegov dolazak na čelo Zagrebačke nadbiskupije dočekali s veseljem, očekujući od njega da se distancira od vrijednosti i ideja koje Crkva u Hrvatskoj promiče i zagovara godinama, ako ne i desetljećima.

“Maceljska šuma samo je jedna od točaka hrvatskoga križnoga puta. Ovdje je, prema izjavama svjedoka, stradalo više od desetak tisuća žrtava. Više od 130 jama još nije istraženo. Ovdje je u noći s 4. na 5. lipnja 1945. ubijen 21 svećenik, franjevac i bogoslov. Ovi ljudi nisu brojevi, svaki je ovaj ‘broj’ imao ime i prezime, osobnu povijest, zavičaj, užu i širu obitelj, ali još nema obilježenoga i zaštićenoga grobnoga mjesta. Pravo na grob Crkva je proglasila i naučava stoljećima, jer pitanje o grobovima nije stvar politike i svjetonazora, nego zahtjev humanosti, humanitarnosti, elementarnoga ljudskoga sažaljenja, ali i uljuđenosti”, poručio je uz ostalo u svojem govoru mons. Kutleša, napomenuvši da opraštanje od nas ne traži zaborav. Na tragu ove propovijedi su i njegove izjave u jednome od prvih intervjua koji je dao za Hrvatsku radioteleviziju, gdje je progovorio o ulozi Crkve u donošenju zakona kao što su primjerice Zakon o radu nedjeljom i Zakon o pobačaju.

“Treba život štititi od početka do kraja jer, ako pravimo iznimke, onda činimo veliku pogrešku koja će imati velike posljedice. U prvome redu važno je staviti zaštitu obitelji i zaštitu djece na najvišu razinu. Ako nemamo obitelj, onda se cijelo društvo urušava i zato treba shvatiti da narod i Crkva dolaze iz obitelji”, poručio je mons. Kutleša, koji smatra da život treba štititi od početka do kraja te da za Crkvu ne postoji drugačije rješenje.

“Za Crkvu nije prihvatljiv abortus onakav kakav mi imamo u zakonu”, rekao je Kutleša napominjući da Crkvu i politiku ne treba miješati, ali da Crkva ipak u nekim slučajevima mora reagirati. Tim je riječima novi zagrebački nadbiskup jasno dao do znanja da će sa svoje sadašnje pozicije bdjeti nad hrvatskom političkom scenom te da će reagirati na sve političke anomalije, što je iznenađujuće s obzirom na to da se kroz medije provlačila teza o njegovoj prisnosti s premijerom Plenkovićem, koji se pojavio i na misi u Maclju.

Nerijetko je Kutlešin prethodnik Bozanić u važnim temama koje se odnose na suživot Crkve i politike bio suzdržan, a često i neizravan, no čini se da s Kutlešom to neće biti tako. Na čelo Crkve u Hrvatskoj s njim je doista došla promjena, ali ne onakva kakvu su očekivali crkveni kritičari, već su s Kutlešom vjernici u našoj zemlji dobili svojeg izravnog glasnogovornika koji bez uvijanja propagira crkvena načela i koji je odlučio promicati skromnost, ali i neovisnost u pravom smislu te riječi, prihvaćajući s nevjerojatnom mudrošću čak i kritike koje se u javnom prostoru iznose na račun Crkve.

Tihi pristanak

Zanimljivo je primijetiti kako Kutleša ni tijekom mise za blajburške žrtve nije politizirao, ali je ipak poslao važne i snažne političke poruke o oprostu i nezaboravu, što je javnim prostorom odjeknulo snažnije nego sve poruke njegova prethodnika Bozanića koji je više puta progovarao o blajburškoj tragediji prozivajući vlasti uglavnom onda kada HDZ nije bio na vladajućoj poziciji, pa je to posljednji put učinio 2015. godine, kada se zapitao boje li se vlasti u Hrvatskoj istine o Bleiburgu.

“Kako inače objasniti nemar državnih institucija da se dođe do koliko je moguće potpunije istine o svim žrtvama, da se ispitaju sve jame, masovne grobnice i stratišta te da ih se dolično označi bez obzira na to kojem narodu ili vjeroispovijesti pripadali”, govorio je tada Bozanić. Govorili su tih godina u vrijeme SDP-ove vladavine mnogi koji danas šutke prihvaćaju to što se komemoracija za blajburške žrtve više ne održava u Austriji, na što je potiho pristala Vlada premijera Andreja Plenkovića, ali i Počasni bleiburški vod.

Objava “Više od 130 jama nije istraženo, ljudi nisu brojevi” pojavila se prvi puta na Tomislav City.

tomislavcity.com

Najnovije vijesti

MOŽDA VAS ZANIMAISTAKNUTO