Svjetski dan voda 2023. | Ramski Vjesnik

„Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu“ ovogodišnja je tema za dan voda. Obilježava se svake godine 22. ožujka kako bi se skrenula pozornost ljudi diljem svijeta na važnost očuvanja vode. Ovogodišnji Svjetski dan voda govori o potrebi ubrzavanju promjena koje su nužne kako bi se riješila kriza povezana s vodom i kanalizacijom. Kako voda utječe na sve nas, svi moramo nešto poduzeti. Uključujući i tebe!

Vi i vaša obitelj, škole i zajednice, možete promijeniti način na koji koristite, trošite i upravljate vodom u svojim životima.

Milijarde ljudi, velik broj škola, tvrtki, zdravstvenih ustanova, farmi i tvornica nemaju čistu vodu koja im je potrebna.

Postoji drevna kratka priča naroda Quechua u Peruu.

Jednog dana buknuo je požar u šumi.

Sve životinje su pobjegle spašavajući svoje živote.

U jednom trenutku stajali su a rubu plamena, prestravljeni i tužni.

Iznad njih, kolibrić je letio naprijed-nazad do vatre, uvijek iznova.

Veće životinje su ga pitale „Što to radiš?“

„Letim do jezera po vodu da pomognem ugasiti požar“odgovorio je kolibrić.

Životinje su mu se smijale i rekle, „ne možeš ugasiti ovaj požar!“

Kolibrić je odgovorio, „činim što mogu!“.

(https://www.hzjz.hr/sluzba-zdravstvena-ekologija/svjetski-dan-voda-2023/).

Vode Rame – dio

Ramsko jezero

Ramsko jezero elipsastog je oblika, duža os pružanja je ZSZ-IJI, smješteno na derazijsko-brežuljkastom reljefu. Jezero je prema primarnoj proizvodnji oligotrofno, svijetlozelene boje i velike prozirnosti. Osobito je fascinantna vanjska fizionomija jezera s bilo koje točke stajališta, a posebnu ljepotu daje mu umjetno tombolo Šćit (sl. 1).

No, kako je oko najvećeg dijela jezera krški reljef svako neadekvatno odlaganje smeća (otpada) prije ili poslije otopljeno dolazi putem krških kanala vodom i u jezero. Također i poljoprivredne površine kojima se dodaju gnojiva kao i kanalizacija postupno dovodi do eutrofikacije plićih pa potom i dubljih dijelova jezera.

Ramsko jezero dobiva vodu iz vrela Rame, Buk(g)a i Krupića te manjih vodotoka. Sjeverna obala, uglavnom je niska i s dosta uvala i zaljeva dok je južna visoka (strma) u dodiru s  čvrstim, ali sekundarno poroznim, vapnencem (sl. 2).

Rijeka Rama

Rijeka Rama nastaje na visini od oko 540 m, na sjeverozapadu Ramske tektonske potoline, izbijanjem vode iz unutrašnjosti krških naslaga, na kontaktu propusnih i nepropusnih stijena iz tri sezonska i glavnog vrela – Rama, i bila je spona između krških prostora i vode koja život znači. Iako je vrelo Rame najveće, vrelo Bu(g)k na zapadu i vrelo Krupić (sl. 3) na jugoistoku Ramske tektonske kotline daju glavninu vode rijeci Rami. Njihova prirodna ljepota slična je vrelu Rame.

Voda s rijeke Rame (sl. 4) i ostalih tekućica bila je jedini način opskrbljivanja vodom gdje se stanovništvo opskrbljivalo svakodnevno noseći i čuvajući vodu u fučijama, fučijicama i burilima. Osim vode koja život znači, također i energija vode na brzacima ramskih vodotoka je, do nastanka umjetnog Ramskog jezera, iskorištavana za podizanje mlinica kojima se služilo domaće, ali i stanovništvo susjednih prostora osobito s prostora današnje općine Tomislavgrad (Duvno) gdje bi u konjskim karavanama stizali na ramske mlinove.

Rijeka Rama u starom koritu, dužine oko 34,2 km do ušća, najveća je (desna) pritoka rijeke Neretve i ima uglavnom, simetrično porječje koje prima svoje lijeve i desne, veće, pritoke: Dušicu s Prozorčicom, Volijak, Gračanicu, Crimu, Tošćanicu… Posebno su atraktivne dvije tekućice, lijeve pritoke rijeke Rame – tekućice Volujak (ili Volijak) i Dušica.

Rijeka Volijak, u svom srednjem i donjem toku koji je dijelom nastao u rasjedu (i koji teče  kanjonom), ima dolinske strane koje se izdižu okomito do 500 m, a mjestimice i do 700 m, između Studene planine (1323 m) i Stožera (1114 m), a kanjon je gotovo neprohodan između Donjevačke stijene (771 m) i Vrata (871 m).

Rječica Dušica teče od naselja Ljubunci (kao Ljubunačka rika koja prima stalnu pritoku Krupić u naselju Perići, povremene pritoke Dragić, Matijaš i druge, nakon čega korito u tlocrtu ima (!) anastomozirajući oblik) pa preko naselja Duge do sutoka s Prozorčicom – Buk, a odatle kao Dušica do ušća u rijeku Ramu kod naselja Lug. U svome vrlo zanimljivom kratkom toku ona pravi manje i veće brzace s vrlo atraktivnim vodopadima  obloženim debelim naslagama fosilne sedre (sl. 5).

Na sjeverozapadu Rame, sjeveroistočno u podnožju Idovca (1955 m n. v.) najvišeg vrha Raduše planine i Rame, smjestilo se (na 1830 m n. v.) planinsko poligenetsko prirodno jezero s više naziva: Idovačko, Rumbočko ili Veliko jezero (sl. 6). Rumbočko jezero malih je dimenzija obraslo barskom vegetacijom nastalo u velikoj vrtači Dinarskog pravca pružanja, na dodiru vapnenaca i dolomita. Površina jezera je oko 4600 m² s maksimalnom dubinom od 1,8 m, a nalazi se u završnoj fazi svoga postojanja…

Jezero

Toponim Jezero smješteno je na krajnjem južnom dijelu Rame, jugoistočno od središnjeg dijela Plemine stine, između predjela Jezero i trigonometrijske točke na Krivom vratu (1376 m n.v.), na nadmorskoj visini od 1240 m. Naime, radi se o hidronimu Jezeru malih dimenzija, koje je u završnom procesu eutrofikacije odnosno postupnom prelasku u organsko močvarno tlo i torf (sl. 7).

U blizini Jezera povremeno je vrelo potoka Šerovine kojem topografski jezero i pripada. Potok teče prema sjeveroistoku i zajedno s lijevom pritokom, povremenim Višnjanskim potokm, ulijeva se u riječicu Crimu pa preko Crime (u naselju Lugu) u rijeku Ramu, odnosno jezero pripada posrednom porječju rijeke Neretve.

Dio voda Rame prikazan je, u nastavku, kroz fotografije

KOJI SU NAJČEŠĆI UZROCI ZAGAĐENJA VODE?

1. INDUSTRIJA

Ogromne količine štetnih tvari i plinova dižu se iz dimnjaka industrijskih objekata u atmosferu i putem oborina se vraćaju na zemlju i u vodonosne slojeve. Otpadne industrijske vode zagađuju rijeke i jezera. Mislite da ste sigurni ako u Vašem kraju nema velikih tvornica i proizvodnih objekata? E, pa moramo Vas razočarati.

Atmosfera se nalazi u konstantnom kretanju, što dokazuju do nas dospjele kiše sa česticama pijeska iz afričkih pustinja, nuklearni oblaci iz Fukushime ili vulkanski pepeo s Islanda. Većina rijeka tek prolazi kroz Hrvatsku, što znači da njihove vode teku i kroz susjedne zemlje koje imaju različite sustave standardizacije i kontrole otpadnih voda, neki stroge, neki nikakve… tako da te vode donesu svašta i u naše krajeve.

1. ODLAGALIŠTA OTPADA

Zagađenja sa odlagališta kreću se neprimjetno, ali stalno i sa sasvim izvjesnim i pogubnim ishodom za vode.

1. VODOVODNE CIJEVI

U vodovodnim instalacijama (pogotovo starijim od 20 godina) mogu se nalaziti različiti oblici zagađenja kao što su teški metali (olovo, živa, cink, bakar, krom, nikal), hrđa, kamenac i druge, a koje također uvelike utječu na kvalitetu pitke vode. Udio željeza u vodi treba biti minimalnim jer se željezo (kao i drugi metali) povezuje s anorganskim spojevima te stvara toksično opterećenje za ljudsko tijelo.

1. KLOR

Klor je i osnovni sastojak većine dezinfekcijskih sredstava. On se koristi za ubijanje bakterija u vodi. Klor ubija žive organizme, uključujući ljude. Klor je nužno zlo, dezinfekcija klorom je efikasna, no njegovi popratni učinci za ljudsko zdravlje su pogubni i nepopravljivi. Nisu bez razloga propisane minimalne dopuštene razine klora u vodi. Prag tolerancije kod svakog čovjeka je drukčiji. Osobe koje pate od astme i alergija osjećaju se lošije čak i od slabe koncentracije klora u vodi. A najgore je da klor reagira s organskim spojevima koji se nalaze u vodi iz slavine te stvara dokazano kancerogene supstance trihalometane (trichloromethane).

1. ARSEN

Arsen je izuzetno otrovan element koji ima veliki utjecaj na ljudsko zdravlje, posebno izaziva probleme sa kožom i cirkulacijom te rak. Može se naći u podzemnim vodama na nekim područjima u Europi kao nusprodukt proizvodnje stakla i elektronike.

1. PESTICIDI, HERBICIDI, NAFTNI DERIVATI, NITRATI, AZBEST, SOLI KALCIJA, MAGNEZIJA, NEČISTOĆE IZ OTPADNIH VODA

i druge štetne tvari i spojevi koji mogu biti prisutni u vodi te čine koktel koji pijemo još bolje interesantnim

(https://www.aquaphor.com.hr/cista-voda/filtriranje/koji-su-najcesci-uzroci-zagadenja-vode)

Pripremila:

Ekološko-meteorološka sekcija Srednje škole Prozor