Znanstveni simpozij s međunarodnim sudjelovanjem “Pitanje za znanost: cijepljenje ili pametni lijekovi?” održat će se 10. lipnja 2023. godine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru u 9:30 sati u organizaciji Asocijacije infektologa u Bosni I Hercegovini uz suorganizaciju Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke te studentske sekcije za farmakologiju i imunologiju – PHARMiON. Simpozij će okupiti eminentne i međunarodno priznate znanstvenike i stručnjake, a glavna tema Simpozija će biti uloga cjepiva i tzv. pametnih lijekova u borbi protiv zaraznih i malignih bolesti.
“Fokus je na iznošenju najnovijih spoznaja i znanstvenih istraživanja o potencijalnim ciljevima za liječenje malignih i zaraznih bolesti te procesu nastanka suvremenih cjepiva i lijekova. Potonje je osobito značajno u svjetlu pandemije COVID-19 te pandemija koje nas mogu zadesiti u bliskoj budućnosti. U sklopu događanja će biti upriličen i Satelitski simpozij pod pokroviteljstvom Pfizer BH d.o.o. gdje će se iznijeti nove činjenice o značaju i potrebi uvođenja novih cjepiva protiv invazivnih bakterijskih bolesti u svjetlu post-pandemije COVID-19. Ovdje mislim prvenstveno na prevenciju invazivnih pneumokoknih bolesti koje su i dalje najčešće bakterijske invazivne bolesti u svijetu”, kaže prof. dr. sc. Jurica Arapović, dr. med., predsjednik Organizacijskog odbora Simpozija.
Prof. dr. sc. Ivan Đikić, dr. med., ravnatelj Instituta za biokemiju Sveučilišta Goethe u Frankfurtu kaže da je sretan što na Simpoziju sudjeluje s vodećim stručnjacima iz Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske te da su teme o kojima će se raspravljati od značaja za stručnu, ali i širu javnost.
“Na temelju stečenog znanja tijekom pandemije COVID-19 moći ćemo doći do smjernica za djelovanje u budućnosti. Očigledno je da trebamo nastaviti s aktivnim istraživanjima i dodatnim ulaganjem u razvoj tehnologija koje će nam pomoći u jos bržem razvoju lijekova i cjepiva protiv budućih opasnosti od virusnih i bakterijskih zaraza, ali i drugih bolesti poput tumora i neurodegeneracije”, kaže akademik Đikić.
Najavljuje da će u svom predavanju na Simpoziju raspravljati o novim vrstama terapeutika koji razgrađuju uzroke bolesti na specifičan način, a ne djeluju kao blokatori enzima ili proteina koji uzrokuju bolesti, sto je, kaže, do sada bio dominantni način djelovanja odobrenih lijekova.
“Zajedno s akademskim i industrijskim partnerima, Sveučilište Goethe u Frankfurtu osnovalo je Cluster4Future PROXIDRUGS, koji uključuje tehnološke platforme za otkrivanje takvih novih terapeutika i pretklinički razvoj. Klaster ima za cilj uspostavljanje alata koji se mogu brzo prilagoditi različitim ciljnim strukturama i postavkama bolesti, uključujući razvoj novih strategija i sredstava protiv bakterija i virusa, te tumorskih bolesti”, rekao je akademik Đikić.
Na Simpoziju će govoriti i prof. dr. sc. Stipan Jonjić, dr. med. s Medicinskog fakulteta u Rijeci, jedan od vodećih svjetskih stručnjaka u području imunologije i virusne imunologije.
“U svom predavanju, ja ću predstaviti naša istraživanja obitelji proteina koji se zovu Nektini, a koji reguliraju imunološki odgovor. Zajedno sa suradnicima iz Izraela, mi smo pobliže istražili uloge nekih od tih proteina kao ‘kontrolnih točaka’ u imunološkom odgovoru. Razvili smo i specifična monoklonska protutijela koja mogu blokirati neke od ovih proteina te tako pojačati imunološki odgovor na tumor. Rezultati ovih istraživanja bili su poticaj nama i Hebrejskom sveučilištu za pokretanje zajedničke akademske tvrtke koja razvija protutumorske lijekove, a koja se zasnivaju na našim monoklonskim protutijelima. Nekoliko takvih potencijalnih lijekova je u različitim fazama pretkliničkih istraživanja, dok je jedan od njih u inicijalnoj fazi kliničkih istraživanja. Rezultati tog kliničkog istraživanja su još nepoznati kao i konačni ishod ovih istraživanja”, kaže akademik Jonjić.
O cjepivima I tzv. pametnim lijekovima, njihovom doprinosu suvremenoj medicini te o suradnji sa znanstvenicima iz Izraela na Simpoziju će govoriti i doc. dr. sc. Ilija Brizić iz Centra za proteomiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
“Brojna nova cjepiva i pametni lijekovi koji su trenutno u raznim fazama istraživanja, od pretkliničkih do kliničkih, imaju značajan potencijal doprinijeti liječenju ili sprječavanju brojnih bolesti, uključujući infektivne, onkološke i autoimune. Odličan primjer je pandemija COVID-19, tijekom koje su u vrlo kratkom roku razvijeni i korišteni pametni lijekovi (monoklonska protutijela) i cjepiva. Upravo je to tema mog predavanja. Naš laboratorij na Medicinskom fakultetu je kroz suradnju sa znanstvenicima sa Sveučilišta u Jeruzalemu te drugim suradnicima, radio na razvoju nove generacije monoklonskih protutijela za SARS CoV-2. Istovremeno, testirali smo načine poboljšanja djelotvornosti cijepiva protiv SARS-CoV-2, s posebnim naglaskom na poticanje mukozne imunosti, te smo pokazali da intranazalna administracija virusnih vektorskih cjepiva može dati značajnu prednost u zaštiti od virusa”, kaže dr. Brizić.
Nazočnim istraživačima, stručnjacima, profesorima, studentima i drugim zainteresiranim sudionicima Simpozija govorit će i prim. izv. prof. dr. sc. Sanjin Musa, dr. med. s Medicinskog fakulteta Univerziteta SSST Sarajevo, voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.
“Nakon nešto više od tri godine trajanja pandemije COVID-19, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije potvrđeno je gotovo 7 miliona smrtnih slučajeva i gotovo 800 miliona potvrđenih slučajeva infekcije. Pandemija je promijenila živote ljudi, na način nezamisliv u pred-pandemijskim godinama. Kakvu je ulogu imala znanost u odgovoru na COVID-19 i u kojim istraživanjima je sudjelovala Služba za epidemiologjiu zaraznih bolesti Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, bit će osnovne teme mog predavanja”, kaže prim. dr. Musa.
Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru je jedan od suorganizatora i domaćina simpozija.
“Već 25 godina, Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru baštini izvrsnost kao temelj znanstveno-istraživačkom i stručnom pristupu u razvoju suvremene medicine na ovim prostorima. Kao dokaz tome je organizacija znanstvenog simpozija „Pitanje za znanost: cijepljenje ili pametni lijekovi?“ s eminentnim znanstvenicima i ekspertima iz ovog uskog područja medicine koje je pogotovo aktualizirano trenutnom pandemijom. Prevencija bilo kakve bolesti, a naročito zaraznih bolesti, je prioritet Svjetske zdravstvene organizacije, kao i svih zdravstvenih organizacija u prevenciji neželjenih situacija opasnih po život svakog pojedinca. Veselim se čuti najnovije informacije i znanstvene spoznaje u domeni translacijske medicine primjenjive kliničarima u skorom vremenu. Renomirani predavači koji će sudjelovati na simpoziju jamče uspješan simpozij i dugoročnu znanstvenu suradnju koju će Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru nastojati održati u budućnosti kao garant prepoznatljivosti u regiji”, kaže prof. dr. sc. Ivan Ćavar, dr. med., dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.
Simpozij “Pitanje za znanost: cijepljenje ili pametni lijekovi?” donijet će u Mostar 10. lipnja 2023. godine dašak vrhunske znanosti i znanstveno utemeljenog razmišljanja o cjepivima i tzv. pametnim lijekovima, a jedan od suoorganizatora ovog važnog događaja je i Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne I Hercegovine.
“Važnost cjepiva i cijepljenja kao dosega suvremene znanosti i medicine se najbolje pokazala u 20. Stoljeću kada su obuzdane brojne zarazne bolesti te je zahvaljujući trudu brojnih zdravstvenih profesionalaca I entuzijasta spriječena smrt tisuća i milijuna djece i odraslih. Ovakvi uspjesi obvezuju nastaviti istim smjerom dalje u zaštitu ljudskih života na Zemlji”, kaže prim. mr. sc. Siniša Skočibušić, dr. med., ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne I Hercegovine i član Organizacijskog odbora Simpozija.
Mr. sc. Borko Rajič, dr. med. s Medicinskog fakultete Sveučilišta u Mostaru, pedijatar-hematoonkolog u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar i član Organizacijskog odbora Simpozija kaže da će na predstojećem Simpoziju u Mostaru stariji iskusni liječnici imat priliku osvježiti svoje znanje, mladi iz prve ruke shvatiti kako nastaju moderne terapije, a studenti čuti što to treba da se uspije u svijetu znanosti.
“Tijekom pandemije bili smo svjesni što znači demokratizacija informacija, svi su o svim temama mogli slobodno govoriti i upravo ta kakofonija zaglušila je glas znanosti. Ovim simpozijem želimo približiti vrhunske bazične znanstvenike, ljude koji utiru puteve novih terapija liječnicima kliničarima iz jedne male Kliničke bolnice. Namjera je da liječnici kliničari iz prve ruke saznaju kako se to stvaraju nove terapije, kako se pronalaze target proteini ili nova monoklonska protutijela. Bez ovih znanja nema pravilnog pristupa novim terapijama, koje velikom brzinom dolaze i do nas”, kaže dr. Rajič.
Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke u kontinuitetu podupire istraživačke projekte, kao i prezentiranje i publiciranje rezultata znanstvenih radova u svim oblastima, pa tako i u oblastima biomedicine i zdravstva. Uspješno surađuje sa medicinskim i srodnim fakultetima, te kliničkim bolnicama i centrima u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Mr. sc. Jasmin Branković, pomoćnik ministra za obrazovanje i nauku kaže da mu je izuzetno drago sto je Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke jedan od suorganizatora i pokrovitelja Simpozija.
“Zarazne bolesti i epidemije su duboko utkane u prošlost Bosne i Hercegovine. One, nažalost, pripadaju i njenoj sadašnjosti, a sasvim izvjesno i budućnosti. Stoga je jako važno nastaviti i intenzivirati kompleksna istraživanja u području infektologije, epidemiologije, mikrobiologije, genetike i srodnih medicinskih disciplina, koja trebaju rezultirati boljim poznavanjem uzročnika zaraznih bolesti, porijekla i načina njihovog širenja i usavršavanjem medicinskih sredstava i postupaka za njihovo suzbijanje”, istakao je mr. Branković.
Studenti Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru kažu da im je iznimna čast i zadovoljstvo sudjelovati u ovako važnom projektu sa svojim kolegama biomedicinarima.
“Riječ je jedinstvenom događaju koji okuplja glasovite znanstvenike s ciljem odgovaranja na jednu od glavolomki današnjice – pitanje cijepljenja ili pametnih lijekova. Odgovoriti na pitanje nije nimalo jednostavno, jer se samo pitanje može protumačiti na više načina, a upravo tumačenje problema, rasprava i zaključivanje predstavljaju način na koji znanstvena zajednica donosi svoje odluke. Stoga je simpozij jedinstvena prilika za sve studente da slušajući vrhunske znanstvenike kako tumače novitete u znanosti, raspravljaju o aktualnim izazovima u području kontrole zaraznih i onkoloških bolesti nauče aktivno sudjelovati u radu znanstvene zajednice, ali i pronađu odgovore na brojna pitanja i glavolomke”, kaže Ana-Zorica Pavičić, studentica VI. godine medicine, predsjednica studentske sekcije PHARMiON.
Organizatori bilježe veliki odaziv na Simpozij zbog zanimljivih i aktualnih tema, relevantnih predavača i mogućnosti diskusije i profesionalne edukacije, a svi sudionici će osobno moći preuzeti potvrdnicu o sudjelovanju koja će biti bodovana od nadležnih Komora. Generalni pokrovitelj simpozija je PFIZER BH d.o.o., a sponzori Roche d.o.o., Leda i Vinarija Čitluk.
Simpozij “Pitanje za znanost: cijepljenje ili pametni lijekovi?” okupit će 10. lipnja u Mostaru međunarodno priznate znanstvenike i stučnjake iz Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske i Njemačke Običan radio.
