Iako se u proteklom razdoblju stanje u turizmu u općini Prozor-Rama znatno poboljšalo, turistička ponuda nije još uvijek u potpunosti definirana. Ipak, smještajni kapacitet se povećao, broj ugostiteljskih objekata s tradicionalnom i modernom kuhinjom se također povećao. Tu je i dodatni sadržaj poput plovidbe Ramskim i Jablaničkim jezerom, iznajmljivanje kajaka i sup-ova, vožnja quadovima itd.
Mogućnosti postoje, od tradicionalnog razvijenog vjerskog, pa preko eko, kulturnog, agro, lovno-ribolovnog do sportskog turizma. Ipak, uz svu volju lokalne zajednice, postoji problematika zakona o turizmu i turističkim zajednicama te slaba podrška projektima s viših razina. Sadašnji rad u turizmu se sveo na entuzijaste koji ulažu velike napore da bi se iskoristila prirodna ljepota i resursi ovih krajeva.
Stoga, sve navedeno treba smatrati dobrim temeljem za stvaranje konkretnog turističkog proizvoda uz niz sadržaja i aktivnosti koje se mogu ponuditi potencijalnim gostima.
“Kreiranje i iskorištavanje turističkog proizvoda općine traži zajednički rad javnog i nevladinog sektora, uz neophodna ulaganja poduzetnika koji bi svoj biznis mogli temeljiti na razvoju turizma. U općini osim nabrojanog i kroz neiskorištene turističke potencijale”, kažu iz Službe za razvoj, poduzetništvo, obrt i financije Općine Prozor-Rama.
Ono čime raspolaže ova općina više je nego dobar temelj za razvoj turističkog proizvoda te čitav niz aktivnosti koje turistički radnici te stanovništvo ovoga kraja mogu ponuditi potencijalnim gostima. Niz je mogućih aktivnosti u općini, gdje se uz odmor mogu ponuditi domaći proizvodi iz poljoprivrede, od voća i povrća do stočarskih proizvoda. Sve je popularniji turizam gdje se gostima uz smještaj nudi i samostalno pribavljanje hrane u obližnjim vrtovima u sklopu objekta.
Međutim, Ramu još čeka mnogo posla. Izrada turističkog promo materijala, edukacija stanovništva i turističkih radnika. Uređenje transverzale te izrada prepoznatljivih turističkih suvenira koji bi bili karakteristični za ovaj kraj. Konačni turistički proizvod traži uključenost cijele općine, rad javnog i nevladinog sektora, a dobro bi došao i kapital lokalnih i inozemnih ulagača, koji bi svoja nova poslovanja temeljila na razvoju turizma.
Turizam se u Rami treba bazirati na onaj avanturistički, koji nudi jednodnevne izlete uz bogatu gastro ponudu. Zatim je tu lov i ribolov te sportsko-rekreacijski turizam svakako ima svoju budućnost. Tu su kajaci i supovi na vodi, biciklizam, brdski biciklizam itd. Još tijekom koronavirusa, ali i kasnije, primjetna je bila želja za odmakom od masovnog turizma i prenapučenih popularnih mjesta. Upravo je u tome prilika za Ramu. U razgovoru s turistima redovno kažu Rama ima nevjerojatnu prirodu, mir i tišinu te odličnu hranu. Stoga poraditi treba na sadržaju i infrastrukturi. O gostoprimstvu lokalnog stanovništva ne treba niti raspravljati.
Iz Općine Prozor-Rama navode nekoliko lokacija na kojima se može i treba raditi kada su u pitanju turističke djelatnosti i prateći sadržan vezan za turizam. To su Draševo na planini Raduši, planina Makljen, lokacija Jaklića staje gdje je moguće planirati rekonstrukciju postojećih objekata u etno selo, lokacija samostana na Šćitu, Ramsko jezero kao cjelina te stvoriti posebne tematske staze.
Općina Prozor-Rama trenutno broji četiri nacionalna spomenika, a to su džamija u Lizopercima, arheološko područje i ostaci starog grada u Prozoru, Franjevački samostan i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Šćitu te spomenik na Makljenu kao graditeljska cjelina.
Na privremenoj listi nacionalnih spomenika Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, za koje su također propisne mjere zaštite, nalaze se hahat kula u Prozor te gradska džamija u Prozoru.
Prirodne ljepote su Ramsko jezero, Jablaničko jezero, vodopad na Dugama, raduška lednjačka jezera, planine Raduša, Ljubuša, Vran i Makljen, kanjon Volujak.
Neka od turističkih odredišta su Etnografski muzej Franjevačkog samostana Rama-Šćit, Kuća mira s umjetničkom galerijom na Šćitu, Divin dom Zahum, kula Studenac u Prozoru, džamija Liziperci, Ramsko jezero, rijeka Rama, Jablaničko jezero, planinska izletišta Makljen, Draševo, Idovac, Dobro polje, Volujak, Klek, Ljubuša i Vran te arheološko nazalište Gradac u Ljubuncima.
Općina Prozor-Rama ima vrijednosti koje se mogu smatrati i zaštititi kao nematerijalna kulturna baština. Odnosi se to na cijeli niz običaja, pjesama, napjeva, narodnih nošnji, tradicionalno tetoviranje sicanje, bocanje ili križićanje itd.
Razvojne mogućnosti
Općina Prozor-Rama je nakon arheoloških otkrića na Gracu dobila jednu sasvim novu priliku za razvoj turizma i potpuno obogaćenje sadržaja za posjetitelje. Od 2017. godine do danas su provedena četiri arheološka istraživanja pod voditeljstvom profesorice Snježane Vasilj, a potom i profesora Darka Periše. Pronađena je jedna podzemna rimska prostorija, iako sve upućuje da se radi o cisterni, arheolozi to još nisu potvrdili. Sve upućuje na važno i veliko naselje. Pronađen je veliki broj predmeta, a posebno se ističe kameni blok s reljefom boga Merkura.
Novi dodir antike
Osim navedenoga, pronađena je i kasnoantička bazilika s baptisterijem i krstionicom križnog tlorisa ukopana u podnicu, bogat pokretni arheološki materijal: fragmenti kamene plastike, željezna oruđa i oružja, nakit i keramika. Zatim prapovijesna arhitektura, stambeni objekti iz kasnog brončanog doba i bogati keramički nalazi.
Treća faza arheoloških istraživanja uključivala je istraživanja bazilike. Kako je tijekom ove, ali i prethodne istraživačke faze, potvrđen kontinuirani razvoj ovog lokaliteta od najranijih prapovijesnih perioda, točnije eneolitika ca 2300 godina prije Krista pa do kasne antike u 5. stoljeću, stoga nije potrebno posebno naglašavati o kakvom se značajnom arheološkom lokalitetu ovdje radi.
Gradac u deset najvećih arheoloških otkrića u BiH u posljednjem desetljeću
Posebno značajna faza je ona iz listopada 2021. godine, kada se u cijeli projekt uključila i Via Dinarica, točnije Općina Prozor-Rama je prema projektnim prijedlozima UNDP-a aplicirala s dva projekta: Novi dodir antike i Zaštita arheoloških nalazišta antička cisterna Gradac. Projekti su obuhvaćali uređenje puta u duljini od 1,2 km od naselja Betine u Ljubuncima do vrha brda Gradac, postavljanje info kućice uz samo nalazište te postavljanje klupa za odmor. Gradac se našao uz Bijelu stazu projekta Via Dinarica koja povezuje najviše vrhove Dinarida.
Spavanje i hrana
Služeći se interaktivnom mapom Agencije za lokalni razvoj općine Prozor-Rama, trenutno smještaj turistima nude: Etno selo “Remić”, Kuća mira Šćit, Seoska kuća “Vidikovac”, OPG “Jurić”, Cafe restoran pansion “Mediteran”, apartmani “Baketarić”, apartmani “Tadić”, apartmani “Malekin”, pansion “Renata”, apartmani “Jozić”, apartmani “Markešić”, vikendice “Ramsko jezero”, eko centar “Klanac”, apartmani “Mirakul”, konoba “Gaj”, a za one koji su za nešto urbaniju sredinu i klasičan smještaj tu je Motel “Rama” u Prozoru.
Vjerujemo da se kroz protekli period broj smještajnog kapaciteta povećao, tu je vikendica “Ramsko jezero” obitelji Bošnjak, a kroz naše foto-patrole posjetili smo vikendice kod Beškera, kao i kuću za odmor “Jana”. Smještaj se nudi i u Kovačevu Polju, a u procesu su otvaranja i apartmani u Varvari.
Foto: Odmor u Rami
Kada je u pitanju gastronomija tu su: Motel “Rama”, “Mirakul”, “Mediteran”, “Eko plod”, “Ramsko jezero”, “ProVita”, Etno selo “Remić”, restoran “Signal”, restoran “Zaum”, konoba “Proslapska planina”, “Laguna club”, konoba “Gaj”, “Matanovi dvori te nekoliko osoba koje pripremaju domaću hranu kao što je domaća pita ispod sača.
Osim smještaja u Rami je posljednjih godina u ponudi i veliki broj sadržaja za posjetitelje s nešto avanturističkog duha. Tako je tu plovidba jezerom, ribolov, vožnja quadom dok Veslački centar “Rama” nudi kajake i supove. Hrvatsko planinarsko društvo “Rama” markiralo je nekoliko, zahtjevnih i manje zahtjevnih, planinarskih staza, a oni koji uživaju u vožnji biciklom, mogu se javiti biciklističkom klubu “Ventus”. U ponudi je i odbojka na pijesku te boćanje. One koje zanima rama i njeni ljudi kroz povijest, najbolje je da se upute u etnografski muzej i galeriju Franjevačkog samostana Rama-Šćit.
Problemi i izazovi
U razgovoru s iznajmljivačima o problemima i izazovima s kojima se susreću uglavnom je riječ o istome. Veliki problem stvara promjena razine akumulacijskog jezera, posebno u ljetnim mjesecima te na vrhu sezone. Drugi problem je mogućnost gradnje po samom obodu jezera. Od velikog bi značaja bilo ulaganje u šetnicu i biciklističku stazu na obali. Također, često se u razgovoru spominje potreba za komunalnim redarima te realizacija javnih sanitarnih čvorova.
“Najviše rezervacija imamo od početka travnja do početka studenoga. Što se tiče najčešćih problema s kojima se susrećemo to je što nemamo nikakve infrastrukture za goste. Šetnica, plaža, biciklističkih staza, tužno! Kad su u pitanju ugostiteljski objekti i njihova ponuda, ništa posebno, prosječno”, kažu za Ramski Vjesnik iz Seoske kuće “Vidikovac”.
Foto: Seoska kuća “Vidikovac”
O problemima i izazovima kazali su iz vikendica “Ramsko jezero” obitelji Bešker. “Najviše gostiju dolazi u kolovozu, a najveći problem je vodostaj jezera u ljetnim mjesecima”, te dodaju nekoliko opcija kada je riječ o sadržaju koji bi svakako poboljšao turističku ponudu općine Prozor-Rama: “Riblji restoran negdje na obali, barke i splavovi na vodi, mogućnost najma čamaca, šetnica oko jezera, staze za biciklo, turistički ured itd.”
Primjera radi, Općina Prozor-Rama je aplicirala projektom “Jačanje turističke prepoznatljivosti Ramskog jezera” za uređenje turističke infrastrukture na jednom dijelu obale Ramskog jezera, a iz Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša HNŽ odobreno je sufinanciranje u iznosu od 10.000,00 KM. Projekti koji nisu odobreni od strane ovog Ministarstva su izgradnja informativnog centra u Prozoru, uređenje puta i rekreativne staze na Zahumu, izgradnja vidikovca na Zahumu, kao ni projekt postavljanja turističke signalizacije.
Upravo više potrebnog sadržaja spominju i Markešići koji drže apartmane na Ramskom jezeru: “Najviše rezervacija zaprimamo u razdoblju od svibnja do kraja rujna. Najviše popunjenosti je u srpnju i kolovozu. Budući da radimo planski i rješavamo stvari na vrijeme, nemamo nekih značajnih poteškoća u radu. Broj ugostiteljskih objekata bi trebao biti veći, kao i ponuda koju imaju. Drugi sadržaji, vezani uz samo jezero, bi također trebali biti dostupniji turistima.
Foto: Potencijal za vjerski turizam
Plovidba Ramskim i Jablaničkim jezerom
Iako je Ramsko jezero nadaleko poznato među ribolovcima koji rado posjećuju ramski kraj tijekom cijele godine, u posljednjih nekoliko godina posebno je atraktivna plovidba jezerom. Veliki je broj iznajmljivača splavova i čamaca koji nude plovidbe cijeli dan i po satu. Kako je to u razgovoru s iznajmljivačima, tako kažu i iznajmljivači splavova, najveći izazov jest kako prebroditi opadanje razine jezera uslijed ispuštanja radi proizvodnje električne energije.
“Zanimanje za plovidbu Ramskim jezerom se javlja već polovicom 5. mjeseca kada dođu nešto topliji dani, a vrhunac je 7. mjesec kada ljudi dolaze na godišnje odmore. Jedan od zasigurno najvećih problema plovidbe Ramskim jezerom je razina jezera koja početkom ljeta krene opadati te iz dana u dan stvara sve veće probleme. Isto tako treba spomenuti i nerazvijenost obale za kupanje, tj. plaže što jezero čini nepristupačnim za brojne turiste”, kaže za Ramski Vjesnik Matej Burečić, vlasnik splavova za plovidbu Ramskim jezerom.
Iako vlasnici registriranih splavova, koji su u proteklom periodu za upravljanje istima morali polagati i ispite, nude cjelodnevne usluge, Matej ističe kako se rado povezuju s ugostiteljima i iznajmljivačima prema potrebi i upitima turista koji su došli na plovidbu.
“Pružam usluge plovidbe za turiste koji se odluče na cjelodnevno iznajmljivanje ili po satu. Kada turisti iznajme splav na cijeli dan, nudimo roštilj, kupanje i uživanje s ekipom. Također, turiste spajamo s ostalim ljudima koji se bave ugostiteljstvom i iznajmljivanjem apartmana za noćenje. Ovom prilikom bih želio pozvati sve one koji nisu posjetili Ramu da što prije dođu i osjete Ramu!”, poručuje Matej.
Kako se Rama smjestila specifično te povezuje gotovo cijeli sjeverni dio Hercegovine, tako se osim na Ramskom jezeru našla i na Jablaničkom. Donja Rama tako ima svoje jezero, a taj kraj, naravno, posebno živne u vrijeme godišnjih odmora kada se u mjesta kao što su Gračac i Ustirama vraća veliki broj žitelja koji rade u susjednoj Hrvatskoj ili u nekim europskim zemljama.
Foto: Okus doma na tanjuru
Tako smo tijekom naše foto-patrole zabilježili i otvorenje novih apartmana u Gračacu, ali i prvu ponudu plovidbe Jablaničkim jezerom iz Ustirame južno put Jablanice ili sjeverno ka Gračacu.
Donja Rama se može pohvaliti s dvije pristojno uređene plaže te nekoliko ugostiteljskih objekata na samoj obali, koji su uveli i gastronomsku ponudu. Tako je u 2021. godini u ponudu stigla i plovidba Jablaničkim jezerom, a kako je Veslački klub “Rama” otvorio svoju podružnicu u Ustirami, u ponudi su i kajaci. Više o tome pročitajte na sljedećem linku:
Zaplovimo Jablaničkim jezerom
Zakonski okviri
Turizam poput drugih oblasti, naročito u Federaciji BiH ima neuređene zakonske okvire. Ustav kaže da nadležnost dijele županijske i federalne razine.
Zakon o turističkim zajednicama i promicanju turizma u FBIH prestao je važiti 2015. godine nakon što je na sudu utvrđeno da nije suglasan s Ustavom BIH. Krenulo se i izradu novog zakona, čiji je nacrt prihvaćen 2016. godine. Do sada nije utvrđen novi prijedlog, a oblast je neregulirana na federalnoj razini.
Hercegovačko-neretvanska županija je donijela Zakon o turističkoj djelatnosti, kao i Zakon o turističkim zajednicama i unaprjeđenju turizma. Ipak, Turistička zajednica HNŽ je osnovana prema zakonu koji je u međuvremenu proglašen kao nesuglasan s Ustavom BIH.
Postojeći propisi o turističkim zajednicama prepoznaju samo turističku zajednicu županija i ne otvaraju mogućnost da se u općinama i gradovima formiraju te institucije. Na jednoj od sjednica 2021. godine raspravljalo se o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o turističkim zajednicama u HNŽ, uz priličan broj amandmana odlučeno je da se o tome raspravlja na nekoj od sljedećih sjednica. Prijedlogom bi se omogućilo oživljavanje turističkih zajednica koje koje su svoj rad zamrznule još 2003.
U prilog ovome ide plan izgradnje informativnog centra u Prozoru, u kojem bi svi posjetitelji mogli saznati nešto više o Rami i lokacijama koje mogu posjetiti, poput arheološkog nalazišta Gradac, vidikovca na Zahumu, Franjevačkog samostana itd.
