Upoznajte najviše vrhove brdovitog Balkana. Spomenut ćemo visoke planine i njihove najviše vrhove. Najviši vrhovi Slovenije, Hrvatske, BiH, Crne Gore, i Srbije.
Midžor – Najviši vrh Srbije
Nakon odvajanja Kosova i Metohije geografija Srbije se promijenila, pa je trenutno najviši vrh te zemlje na Staroj planini – vrh Midžor. Riječ je o prelijepoj planini i netaknutoj prirodi. Možemo je opisati kao zelenu planinu jer je obrasla sitnim raslinjem, i dosta je “pitoma”, odnosno prohodna i lagana za planinarenje i izlete.
Dakle, naviši vrh Srbije – vrh Midžor, se nalazi na 2169 metara nadmorske visine. Iako Stara planina ima još viši vrh, on se zapravo nalazi u granicama Bugarske, s kojom Srbija graniči preko spomenute planine.
Zanimljivo je spomenuti da Staru planinu često nazivaju i Balkan planina, jer pripada takozvanim Balkanskim planinama koje se prostiru od Crnog mora na istočnoj strani pa do Vrške čuke na zapadnoj strani.
Najveći dio Stare planine se nalazi na teritoriju Bugarske, ali onaj manji dio (u Srbiji) ima i najviši vrh kojim se diče naši susjedi. Dužina Balkanskih planina je oprilike 530 kilometara, a najviši vrh je Botev (sa 2376 metara nadmorske visine) koji se nalazi unutar granica Bugarske, dok je nešto niži vrh Midžor (2169 metara nadmorske visine) i najviši vrh Srbije.
Midžor se nalazi na samoj granici između Srbije i Bugarske, a u njegovoj blizini posjetitelji mogu uživati u razgledavanju izvora rijeka Lom i Trgoviški Timok. U podnožju planine se nalazi popularno izletište i dom planinara pod nazivom Babin zub. U neposrednoj blizini ovih izletišta i prirodnih ljepota nalazi se grad Knjaževac.
Što posjetiti tijekom planinarenja?
U blizini najvišeg vrha Srbije nalazi se prirodni fenomen, takozvani Kaluđerski vodopad. Prelijepi vodopad je poseban po svom izgledu, jer spada u grupu kaskadnih vodopada. Vodopad svake godine privlači veliki broj turista iz čitavog svijeta.
Osim vodopada, kada ste već u blizini, možete posjetiti brojne kulturne spomenike iz srednjeg vijeka, te kuće izgrađene u srednjovjekovnom arhitektonskom stilu. Ukratko: priroda koja se nalazi na samom vrhu Midžor, i oko njega, prelijepa je i vrijedna je posjete.
Svakako, ne zaboravite da za turiste koji posjećuju Srbiju, Beograd je nezaobilazni dio tog putovanja, jer splavovi u Beogradu su jednaka znamenitost kao i Pobednik, Skupština ili Muzej 25.maj, Muzej Nikole Tesle ili Skadarlija, kao kafane u Beogradu ili notorno kvalitetni restorani u Beogradu.
Izdvajamo, Suvenir splav pretstavlja definitivno jedan od najlepših splavova restorana, ako ne i najlepši, i to ne samo na prostoru Beograda i Srbije, već samim tim i na cijelom Balkanu, a i šire. Suvenir kao splav i restoran postoji desetak godina.
Najviši vrh Slovenije
Planinski reljef dominira većim dijelom balkanskog poluotoka. Posebno se to odnosi na Sloveniju, koja u svom grbu ima istaknuti planinski masiv – Triglav. Naime, državni grb Slovenije u centralnom dijelu ima stilizirani prikaz bijele planine – Triglava.
Triglav je najviši planinski vrh u Sloveniji. Najviša točka izmjerena je na 2864 metara nadmorske visine.
Na vrhu Triglava se nalazi Aljažev stup, odnosno maleno planinsko sklonište u slučaju vremenske nepogode. Nedaleko od vrha, tek 350 metara niže, nalazi se najveći planinarski dom u Sloveniji – Kredarica. Ovaj planinski dom se nalazi na 2514 metara nadmorske visine. Na Kredarici se nalazi i meteorološka stanica, koja već dugi niz godina bilježi vrijedne meteorološke podatke. Osim planinskog doma Kredarica, 400 metara niže od Triglava, sa južne strane se nalazi planinarski dom Planika.
Na području planine Triglav nalazi se istoimeni i jedini Nacionalni park u Sloveniji. Tako je – Triglav je jedini slovenski nacionalni park. Nacionalni park je dobio ime po Triglavu – planini koja zauzima samo središte nacionalnog parka. Zanimljivo je spomenuti da je oblik planine istinski nacionalni simbol, koji se osim na zastavi Slovenije, nalazi i na vojničkim odorama vojske Slovenije.
Aktivnosti u nacionalnom parku Triglav
Ako ste odlučili doći i posjetiti nacionalni park Triglav, šetnje kroz prirodu i pješačenja neće vam nedostajati. nogi će kazati da su staze kroz nacionalni park najbolje mjesto za pješačenje u Sloveniji.
Staze će vas provesti kroz ljepote nacionalnog parka, da uživate u cjelodnevnoj šetnji i boravku u prirodi. Za malo spremnije i spretnije osobe, koje se bave planinarenjem, tu su staze koje vode ka vrhu Triglava. Uspinjanje na Triglav moguće je izvesti kroz tri uhodane planinske staze. Moguće je zaobići te staze (ići težim putem), ali to nikako nije preporučeno rekreativcima. Takav put mogu odabrati samo iskusni planinari, uz prethodne pripreme i najavu takve vrste ekspedicije.
Posjetite kanjon Vintgar, jedan od najpopularnijih izletišta NP Triglav. Kanjon se nalazi u sjeveroistočnom dijelu parka, 6 kilometara udaljen od jezera Bled. Staza kroz ovaj prirodni fenomen označena je, i lako je pratiti izletničku turu koja traje nešto više od sat vremena.
Osim kanjona Vintgar, kada dođete u NP Triglav, možete uživati u ljepotama prirodnog vodopada Savica. Vodopad Savica je možda i glavna atrakcija posjetiteljima parka, a nalazi se tek 30 minuta vožnje od jezera Bled. Dio koji prolazite pješke može biti zahtjevan jer se uspinjete stepenicama. No, sav trud će se isplatiti jednom kada dođete na vrh i pogledate prirodnu ljepotu vodopada.
Najviši vrh u Hrvatskoj
Dinara je prirodna barijera između BiH i Hrvatske (Dalmacije), pa je i povijest granice dviju država ispisala baš po tom planinskom masivu.
Kroz duge povijesne prepirke i sporove, u vezi razgraničenja Dinare, tek je 1730. godine, došlo do konačnog dogovora. Dogovor je postignut na temelju terenskog uviđaja 23. tursko-mletačke granične komisije iz 1721. godine, koja je provela definitivno razgraničenje i utvrđena je takozvana Močenigova linija. Po tom dogovoru jedan je (površinom veći i niži) dio Dinare pripao Dalmaciji, dok je drugi (površinom manji i viši) dio pripao Bosni i Hercegovini.
Močenigova linija nije mijenjana 400 godina, što znači da je granica između BiH i Hrvatske ucrtana po dogovoru iz 1730. godine. Kao rezultat tog razgraničenja najviši vrhovi Troglava i Kamešnice našli su se na teritoriju BiH.
Zanimljivo je spomenuti da se donedavno vrh Troglav (sa nadmorskom visinom od 1913 metara) smatrao najvišim vrhom u Hrvatskoj. Tek pomnijim promatranjem zemljovida utvrđeno je da se taj vrh nalazi oko 1 kilometra u unutrašnjosti Bosne i Hercegovine. I vrh Kamešnice, Konj (1855 metara) nalazi se u granicama BiH. Tako se geografija u školskom sustavu Republike Hrvatske izmijenila, jer se za najvišu točku u granicama te države uzima vrh Dinara (1831 metara iznad morske razine). Trebamo još spomenuti da to nisu najviši vrhovi u planinskom masivu Dinare, a kasnije ćemo spomenuti još jedan – koji je ujedno i najviši vrh u BiH.
Dinara je najviši planinski vrh u Republici Hrvatskoj. Nalazi se na 1831 metar nadmorske visine, u jugoistočnom dijelu Hrvatske. Na jugoistoku planina se proteže uz granicu s Bosnom i Hercegovinom. Sami vrh sastoji se od nekoliko kamenih vršaka obraslih klekovinom. Na jednom vršku orijentiranom prema Perućkom jezeru stoji geodetski stup, a na drugome križ.
Uspinjanje na Dinaru
Veliki broj turista u Hrvatskoj želi se uspeti na ovu prelijepu planinu. Prirodna ljepota i njezina veličina mamac su mnogima koji su u prolazu, ili ciljano dođu da bi uživali na visinskom svježem zraku. Tko god poželi pješice se uspeti na Dinaru, može se raspitati u lokalnim turističkim agencijama, i organizirati si turu prema vrhu. Moguće je planinu posjetiti i samostalno, ali naravno treba poznavati područje, i biti upoznat sa ponašanjem u prirodi i znati se snaći na visinama. Prema vrhu, uz već uhodane staze, nalaze se planinski dom Brezovac, i planinsko sklonište Martinova košara (ovisno s koje točke polazite).
Najviši vrh Bosne i Hercegovine
Maglić je planina Dinarskog masiva, koja se nalazi na granici Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Maglić se nalazi nekih 20 kilometara jugozapadno od Foče, a najviši vrh doseže 2386 metara nadmorske visine. Vrh na toj visini se nalazi unutar granica BiH, i to je najviši vrh BiH.
Maglić je prepoznatljiv po svom zeleno-bijelom dekoru, koji se proteže i na sami vrh planine. Stijene su visoke i strme, pa ne čudi što privlače veliki broj planinara i alpinista. Osim profesionalnih penjača, na vrh planine mogu doći i planinari rekreativci. Postoji dobro uhodana planinska staza koja vodi do samog vrha, na visokih 2386 metara nadmorske visine.
Planina Maglić posebna je i po brojnim izvorištima vode, kao i po manjim i većim jezerima. Rijetke su planine koje na toj visini imaju izvore vode, a Maglić ih ima nekoliko: Kondžila vrela, Korita, Javorak, i najbogatije vrelo sa vodom koje se nalazi na Prijevoru.
U podnožju jugozapadne strane Maglića (na 1517 metara nadmorske visine) nalazi se Trnovačko jezero.
Perućica – prašuma u podnožju Maglića
Osim jezera koja smo spomenuli, Maglić je poseban po jednoj od rijetkih prašuma u Europi. Prašuma Perućica poznata je u svijetu, kao netaknuti prirodni dio, a nalazi se u sklopu Nacionalnog parka Sutjeska.
Perućica je najveća sačuvana prašuma u Europi. Zakonom je zaštićeni rezervat, a okružena je najvišim planinskim vrhovima u BiH: Maglić – 2.386 metara, Volujak – 1.978 metara i Snježnica – 1.804 metara. Od planine Zelengora, prašumu dijeli kanjon Sutjeske.
Prašuma je dugačka 6 kilometara, i široka 3 kilometra. Zauzima površinu nešto manju od 1.400 hektara.
Utjecajem geoloških i klimatskih uvjeta, Perućica je ostala šuma bogata florom i faunom. Vrijednost i značaj ove prašume ogleda se najviše u bogatom i raznolikom skupu šumskih zajednica. U prašumi Perućica možemo pronaći crnu i bijelu johu, hrast kitnjak, grab i crni bor. Pored spomenutih biljnih vrsta, u prašumi raste predplaninsko bukovo drvo i klekovina bora, smreka, jela, kao i mnoge druge vrste koje ne možemo pronaći nigdje u Europi.
Na ovom području egzistiraju brojna lovišta, što ne čudi s obzirom da prašuma obiluje velikim brojem životinjskih vrsta. Prašuma Perućica je stanište divljeg jarca, srndaća, vepra, kune, medvjeda, lisice, divlje mačke, te mnogih ptičjih vrsta poput: surog orla, orla krstaša, sivog sokola, tetrijeba, crvenorepog kosa, jarebice kamenjarke i mnogih druge životinja.
Treba spomenuti da je prašuma teško prohodno područje, pa obični (rekreativni) zaljubljenici u prirodu teško mogu upoznati sve čari ovog prirodnog staništa. Razlog tome je teška pristupačnost terena, i gusto isprepletena šuma te neprohodne staze. Ukoliko želite proučiti prašumu, i uživati u prirodnim ljepotama, to svakako i možete učiniti, ali najbolje uz prisutnost vodiča.
Najviši vrh Crne Gore
Posebno je zanimljiva priča o vrhovima Crne Gore, jer se smjenjuju ne samo zbog promjena granice, nego i zbog činjenice da ih ima mnogo približne visine, pa se primjenom novije tehnologije (preciznih mjerenja) vremenom ustanovi da je jedan vrh viši od onoga za koji se smatralo da je najviši. Nije ni čudno, s obzirom da veliki dio susjedne nam države zauzimaju planine, a 60% ukupne površine Crne Gore nalazi se na nadmorskoj visino od preko 1000 metara. Ipak, najviši vrh mora biti, a najnovija mjerenja su pokazala da je to vrh Zla Kolata.
Najviši vrh Crne Gore je Zla Kolata, sa 2535 metara nadmorske visine. Vrh se nalazi na masivu Bjeliča, a zvanično je najviši vrh u Crnoj Gori proglašen nakon preciznih laserskih mjerenja, i rezultata koje je objavila Uprava za nekretnine Crne Gore kao zvanične.
Mnogo puta se titula najvišeg vrha u Crnoj Gori mijenjala, što ne čudi s obzirom na veliki broj vrhova s približnom nadmorskom visinom. Odmah iza njega su njegovi susjedni vrhovi: Dobra Kolata (2525 metara nadmorske visine) i Maja Rosit (2525 metara nadmorske visine).
Pročitajte i ovo:
- Klub Komitet u Beogradu godinama privlači posjetitelje!
- Zdravko Grebo – Mostarac čije riječi svi pamte
- Dražen Dalipagić – ponosni član čuvene košarkaške Kuće Slavnih
- Velež, sve na svijetu: Mostarac u Beogradu pravi ćevape i slavi Veležov uspjeh
