Kisele kiše – Zašto su i koliko su opasne?

zagađeni zrak kisele kiše
Zagađenje

Kisele kiše nastaju kao produkt zagađenja okoliša. U vrijeme kada koristimo automobile, kada imamo veliki broj tvornica koje izgaraju, i koristimo termo elektrane, veliki broj plinova dospijeva u atmosferu a sa njima i različiti toksični kemijski spojevi.

Elektrane koje koriste fosilna goriva, automobili, i tvornice; sagorijevaju i proizvode plinove koji zagađuju naš okoliš. Neki od plinova (kao što je dušikov oksid i sumpor oksid) reagiraju sa sićušnim kapljicama vode u atmosferi i tvore sumpornu i dušičnu kiselinu. Nakon što krene kiša iz kontaminiranih oblaka, ona je razrijeđena kiselina. Zbog toga se i zovu kisele kiše.

Koliki je zapravo udio kiseline u kiselim kišama?

Kiselost se mjeri pH skalom. pH skala se proteže od 0 do 14, gdje je 0 najjača kiselost (kiselina), a 14 je alkalna otopina (suprotno od kiseline). Negdje u pH području 7 smatramo otopinu neutralnom, nije ni kiselina ni alkalna otopina.

Jake kiseline su opasne i mogu uzrokovati opekline na koži, ili čak razgraditi metal. Kisele kiše su mnogo blaže, no ipak mogu ostaviti negativni trag za sobom.

Kisele kiše su u pravilu uvijek blage. Razlog tome su kemijski elementi u atmosferi s kojima se tvore molekule blagog oblika spomenutih kiselina. Ako nastaju kisele kiše u inače nezagađenom području, njihova pH vrijednost obično bude u rasponu pH 5 ili pH6. U zagađenom području pH vrijednost zna doći do 4, a ekstremne kisele kiše su zabilježene sa pH vrijednosti 2.

Djelovanje kiselih kiša

Oblaci koji su kontaminirani na jednom području mogu prijeći velike udaljenosti. Tako će kisele kiše pasti u inače nezagađenom dijelu naše planete, i stvoriti negativne ekološke posljedice.

Osim što padaju u obliku kiše, zagađenje se može prenijeti snježnim padalinama ili gustom maglom. Jednom kada se zagađenje prenese iz oblaka na tlo, možemo vidjeti posljedice koje razrijeđena kiselina ostavi na tlu, drvećima, biljkama, građevinama i na vodi.

Naučnici prate efekte kiselih kiša i poznato je da diljem naše planete kompletne šume i zelene površine naprosto umiru i propadaju. Propadaju riblji fondovi, pa je ugoržen opstanak i mnogih drugih vrsta iz tog hranidbenog lanca.

Znamo za skandinavska jezera u kojima nema živog svijeta. Ona su kristalno čista na pogled, no jako su zagađena i u njima se ne može raviti flora i fauna.

Šume su u opasnosti

Mišljenja smo da kisele kiše mogu usporiti rast pojedinih biljnih vrsta. Neka će drveća usporiti svoj rast i razvoj, dok će neka od njih uginuti.

Ovisno o vrsti tla na kojem drveće raste, efekt kiselih kiša može biti jači ili slabiji. Određene vrste tla mogu neutralizirati negativni efekt na biljni svijet, što naučnici zovu “buffering capacity”.

Kisele kiše negativno djeluju na biljke na 3 načina:

  • otapaju i ispiru potrebne hranjive tvari iz tla na kojem drveće raste
  • otapaju u tlu štetne elemente poput aluminija
  • odnose zaštitni sloj sa listova koji je biljkama potreban za fotosintezu

Kombiniranim blagim djelovanjem kisele kiše oslabit će biljku koja se teže odupire raznim prirodnim bolestima i štetočinama.

Rijeke i jezera

Logično je zaključiti da kisele kiše ostavljaju negativni efekt na rijeke i jezera. Jednom kada padnu na tlo, podzemnim putovima kisele kiše će dospjeti do obližnjih rijeka i jezera.

vodozemci - žaba
Žaba

Osim što mogu doći kroz tlo, kisele kiše mogu pasti direktno na veće površine jezera ili riječnog korita.

Pojačanom koncentracijom kiseline u vodenom staništu mnoge riblje i druge životinjske i biljne vrste ugibaju. Neke su vrste otpornije od drugih. U slučaju da je voda kontaminirana, prvo ugibaju slatkovodni rakovi, puževi i školjke.

Pored toga, kiselost vode prouzrokovat će uništenje jajašaca. Takav pomor će kasnije ugroziti opstanak vodozemaca, riba i drugih životinjskih vrsta zagađenog habitata.

Osim direktnog utjecaja kiseline na biljni i životinjski svijet, kisele kiše imaju negativno djelovanje na kemijski sastav vode i zraka, čineći tako štetu dugoročno. Biljni i životinjski svijet teško se razvija i kompletan jedan eko sustav pati.

Što možemo učiniti da bi zaustavili pojavu kiselih kiša?

Jednostavnog pristupa nema, i pojedinac neće mnogo postići. Ipak, združenim snagama, sviješću o zdravlju naše planete i zdravim ekološkim razmišljanjima možemo pomoći sebi i svim stanovnicima Zemlje.

Mnoge su države već pokrenule programe rehabilitacije riječnih i drugih vodenih fondova, a neke aktivno već desetljećima rade na obnovi biljnih i životinjskih vrsta u njihovom donedavno prirodnom habitatu.

Izgaranje fosilnih goriva još uvijek je prioritetan problem u ovom kontekstu, zbog čega se sve više koriste izvori obvnovljive električne energije, i rješenja koja trebaju da zamijene spomenute zagađivače. Automobilska industrija obvezna je pridržavati se određenih normi prilikom proizvodnje, za što je najbolji primjer kod nas EURO6 norma.

Solarni električni paneli danas se često mogu vidjeti po krovovivma kuća, a po gradovima se često prometuje električnim biciklima, i malenim električnim romobilima.

Nerijetko možemo vidjeti električne automobile, koji iz godine u godinu privlače sve veći broj poklonika.

Najnovije vijesti

MOŽDA VAS ZANIMAISTAKNUTO