back to top

Islamski spomenici Drežnice i okoline

Islamski spomenici Drežnice i okoline sagrađeni su do 1911. godine.

Islamski spomenici Drežnice i okoline postali su važan dio islamske kulture u Hercegovini. Srednjevjekovna župa, kasnije nahija Drežnica, prvi put se spominje 1408.g., a kao nahija 1469. Godine.

Ona je zapremala onaj goroviti kraj koji se prostire u porječju rijeke Drežanke, desne pritoke Neretve, između planina Čabulje i male Čvrsnice.

Nakon pada Hercegovine u turske ruke, nahija se nalazila u sastavu sljedećih kadiluka: drinskog (Foča) i blagajskog od 1466. do 1524, i mostarskog od 1524. do 1878. godine3).

Na području nekadašnje nahije Drežnice danas se nalaze 22 sela i zaselka koji su nastanjeni pretežno muslimanskim elementom.

Priča se, da su Drežnjaci za vrijeme turske uprave bili oslobođeni plaćanja poreza, jer su sultanu slali uvježbane sokolove.

U ovom kraju koji danas u administrativno-sudskom pogledu, pripada mostarskoj općini, sagrađeni su do 1911. godine sljedeći spomenici islamske kulture: džamija u Donjoj i Gornjoj Drežnici i mektebi u Bunčićima, Striževu i Donjoj i Gornjoj Drežnici. Više o Islamski spomenici Drežnice i okoline progovorićemo ukratko i pojedinačno.

islamski spomenici drežnice
Islamski spomenici Drežnice

Islamski spomenici Drežnice – Džamija i mekteb u Donjoj Drežnici

Ovo selo leži u kanjonu Drežanke, oko sat hoda udaljeno od istoimene željezničke stanice. Džamija je sagrađena na lokalitetu Ćasine u Donjem Selu.

Građena je od lomljenog kamena, a bila je pokrivena četverostrešnim krovom pod pločom. Uz desni zid ima oko 15 metara visoku munaru od kamena, do polovine četvrtasta, a od polovine oktogona oblika.

Upisana je u zem. knjiž. ul, k. o. Drežnica, gr.ul. pr. 1097 k, č. 628 i zaprema površinu od 70 m2. Na džamiji nije bilo nikakvog natpisa pa se ne zna kada je sagrađena i ko je njen osnivač.

Pošto se opet nije sačuvala zakladnica to ne znamo ni šta je legator ostavio za njeno izdržavanje.

Prema narodnom predanju ona je podignuta u 16. stoljeću i ubraja se među nekoliko najstarijih džamija u Hercegovini.

Godine 1180. (1766) imam ove džamije bio je neki Hajdar hodža koji je potpisan kao svjedok na jednom ugovoru.

Ovu džamiju i matičarski ured uz nju zapalili su četnici 4.oktobra 1942. godine kojom prilikom su ubijena 23 a ranjeno 6 muslimana.

Džamija je tada zatvorena, a posljednji njen imam bio je Rasim ef. Imamović iz Tuzle. Poslije 1950. mještani su vlastitim sredstvima obnovili ovaj objekat i on danas povremeno služi svojoj svrsi.

Neposredno uz džamiju sagrađen je nepoznate godine jedan mekteb za koji takođe ne znamo čija je zadužbina.

Zgrada mu je srušena 1910. godine, jer je bila potpuno dotrajala, i na istom mjestu je 1911. podignuta nova mektebska zgrada 8). I ova je zgrada stradala u toku rata.

islamski spomenici dreznice
Islamski spomenici Drežnice

Džamija i Mekteb u Gornjoj Drežnici

Sve do 1903. godine u Gornjoj Drežnici i zaseocima koji joj gravitiraju, nije bilo džamije. Do ovog vremena klanjalo se na vani, po kućama i od 1895. godine u mektebu.

Džamiju u Gornjoj Drežnici sagradio je Mujaga Komadina (1839 – 1925) 1903. godine. On je više godina bio gradonačelnik Mostara i kao markantna i veoma zaslužna ličnost zauzima vidno mjesto u kulturnoj lstoriji Mostara u prve dvije decenije ovog stoljeća.

Pored džamije, on je još podigao mekteb, banju, most i nekoliko impozantnih građevina u Mostaru. Umro je 1925. godine u Mostaru i pokopan kod Lakišića džamije u Ričini gdje mu se nekropola i sada nalazi.

Džamija je sagrađena u mahaili Podglavici a Iocirana je na zemljištu kojeg je u tu svrhu darovao Mehmed Huseljić

Građena je od lomljenog kamena i ima oko 12 metara visoku munaru četvrtasta oblika. Svečano otvorenje džamije obavljeno je 13. novembra 1903. Godine.

I ova džamija i mekteb uz nju oštećeni su u toku rata, kojom prilikom su polupani prozori i vrata i uništen sav inventar u njima.

Poslije 1945. godine ovi objekti su opravljeni i danas služe svojoj svrsi. Muslimani Gornje Drežnice su 1895. godine sagradili mekteb u mahali Podglavici u kome se do 1903. klanjalo i djeca učila.

islamski spomenici dreznice
Islamski spomenici Drežnice imaju važnu historijsku ulogu.

Zgrada se nalaza neposredno uz džamiju i do danas je više puta popravljana. Ovdje treba još spomemiti da je Ahmed Muminović um. lbrahima iz Gornje Drežnice uvakufio jednu njivu kod mekteba za potrebe njegovog održavanja.

U Bunčićima i Striževu postojale su stare mektebske zgrade koje su 1910. godine bile dotrajale pa su popravljene. Ne zna se kad su one sagrađene a ni čije su zadužbine, Mekteb u Bunčićima je davno srušen.

Njegovo zemljište je prodano i novac utrošen u džamiju u Gornjoj Drežrnici. Muslimani Striževa su sagradili novu zgradu na ruševinama starog mekteba koja im danas služi za potrebe održavanja vjerske obuke i za mesdžid.

Kad govorimo o islamskim spomenicma Drežnice ovdje treba još spomenuti da su na rijeci Drežanki, koja je duga 25 km. podignuta za vrijeme turske uprave i dva kamena mosta.

Jedan je bio sagrađen »kod Gaza«, blizu ušća Drežanke u Neretvu, a drugi pola sata uzvodno. Prvi most se nalazio na putu koji je od Mostara vodio dolinom Neretve prema Konjicu.

Jedan mali kameni most na jedan luk nalazi se na Grabovici koja se ulijeva u rijeku Neretvu kao njena desna pritoka.

Oba ova mosta sagrađena su prije 1842. godine, jer je preko njih u spomenutoj godini prešao Ivan Frano Jukić, kada je iz Mostara putovao za Sarajevo.

Izvori:

  • 1) Acta Bosnae 87-88, M. Vego: Naselje bosanske srednjevjekovne države, Sarajevo, 1957, str. 34
  • 2) Hazim Šabanović: Bosanski pašaluk, Sarajevo, 1959, str. 143
  • 3) Isto, str. 189
  • 4) Napredak kalendar, Sarajevo, 1923, str. 102
  • 5) Podatke o vanjskom izgledu džamije dali su mi Ćazim Kurtović i Halil Delić iz Donje Drežnice.
  • 6) Sidžil mostarskog šerijatskog suda br. 5, list 58, u Gazi Husrevbegovoj biblioteci u Sarajevu.
  • 7) Arhiva Vakufskog povjerenstava u Mostaru, akt br. 430/1942 (u Arhivu Hercegovine)
  • 8) Isto, akt. br. 1136/1911
  • 9) Isto, akt br. 672/1910
  • 10)Osvit, Mostar, br. 94, od 25. 12. 1903. god. str. 4
  • 11)Arhiva Vakufskog povjerenstva, akt, br. 262/1943
  • 12) Ovaj podatak sam dobio od Jusuf ef. Beglerovića, bivšeg imama iz Gornje Drežnice.
  • 13) Arhiva Vakufskog povjerenstva, akt. br. 928/1910
  • 14) Isto, akt, br. 672/1910
  • 15 Ivan Frano Jukić: Šutopis I istorijsko-etnografski radovi, Srpsko-dalmatinski magazin, 1842, str 70.

H. Hasandedić
Glasnik VIS-a 1971, br. 5-6, str. 273-275.

medzlismostar.ba

PREPORUKA

Najnovije vijesti

MOŽDA VAS ZANIMAISTAKNUTO