HDD (Hard Disk Drive) ili SSD (Solid State Drive) je dvojba na koju često nailazimo. I danas stoji pitanje: Koji od ova dva disk uređaja odabrati? HDD ili ipak SSD? Postoje neke bitne razlike između dvije spomenute tehnologije, pa će i sami odabir odgovarajućeg diska ovisiti o potrebama korisnika kompijutera ili laptopa.
Iako je SSD već dosta dugo na tržištu, još uvijek to nije tehnologija koja je prevladala. Zbog toga i danas veliki broj kupaca laptopa, ili desktop računala bude u dilemi – dali kupiti SSD ili HDD? Postoji dakle dilema, koji je uređaj bolji za pohranu podataka? Nećemo na to pitanje lako odgovoriti, ali ćemo se potruditi objasniti neke ključne razlike, i olakšati vam odluku.
Svaki budući vlasnik jednog računala ima namjeru koristiti računalo ili laptop prema svojim potrebama. Budžet je većinom faktor prilikom odabira, kao i slaganje ostalih komponenti. Sve to treba uzeti u obzir prilikom odabira podatkovnog prostora. Iako cijena SSD podatkovnog uređaja opada iz dana u dan, takvi su diskovi (istog kapaciteta) još uvijek znatno skuplji od klasičnih HDD uređaja. Možemo kazati da je cijena 1GB na HDD-u znatno povoljnija od cijene 1GB na SSD uređaju. Suprotno tome, moramo napisati da je po performansama (brzina pisanja i čitanja podataka) SSD u velikoj prednosti, ako ga usporedimo sa klasičnim HDD uređajem.
U nastavku ćemo opisati posebno SSD, HDD, pa ćemo ih usporediti u tablici, i navesti ukratko koji bi bio bolji izbor za određene potrebe korištenja računala. Pojednostavnit ćemo pisanje i sami opis rada pojedinog uređaja, da tekst bude razumljiv svima.
SSD
Prvo ćemo u kratkim crtama objasniti – što je to SSD? Uzet ćemo za primjer USB memorijski uređaj, koji radi na sličnom principu.
Dakle, SSD (skraćenica za Solid State Drive) po načinu rada i tehnologiji podsjeća na USB. Riječ je o naprednijem uređaju, ali se lako može usporediti sa USB-om. Baš poput memorijskog stick-a, SSD u sebi nema pokretnih dijelova. Sve informacije se pohranjuju u mikročipove, pa se proces zapisivanja i čitanja u potpunosti izvodi elektronskim putem.
Za razliku od SSD podatkovnog uređaja, pogon tvrdog diska (HDD) koristi mehaničku ruku s glavom za čitanje i pisanje, pa je taj proces pristupa određenim informacijama znatno sporiji. To je razlika koja SSD čini mnogo bržim, ako ga usporedimo sa SSD uređajem.
Današnji SSD uređaji koriste takozvanu flash memoriju koja se temelji na tehnologiji NAND.
NAND je nepromjenjiv tip memorije, što znači da će podaci biti zapisani i nakon što se uređaj isključi iz napona. Treba spomenuti da NAND ima ograničen broj zapisivanja (životni ciklus). To ne trebamo gledati kao negativnu stranu isključivo SSD-a, jer nas i HDD često neugodno iznenadi sa gubitkom dijela podataka (loši sektori, i oštećenja na disku).
SSD nema mehaničkih dijelova za čitanje i pisanje podataka. Oslanja se na ugrađeni procesor (kontroler), koji izvodi važne operacije pisanja i čitanja podataka iz NAND čipova. Kontroler je ključna komponenta kada se priča o brzini čitanja/pisanja SSD-a.
U donjoj tablici ćemo spomenuti neke brzine rada HDD-a i SSD-a, pa sada možemo samo spomenuti da su u pravilu SSD uređaji mnogo brži u usporedbi s HDD-om.
HDD
Klasični tvrdi disk (HDD) postoji već decenijama, i jedan je od najbolje prihvaćenih tehnoloških rješenja za pohranu podataka u suvrmenim računarima. Iako danas vidimo neke nedostatke, ovaj je uređaj pratio razvoj ostalog harvera, te je postao neizostavan dio konfiguracije računala. Tek kroz 2-3 godine unatrag možemo zamisliti radnu konfiguraciju PC-a, koji umjesto HDD-a u sebi ima SSD.
HDD smo prvi puta vidjeli 1956. godine, kada je IBM predstavio svoj model (tada vrhunac tehnologije) – 350 Disk Storage i 305 RAMAC.
U periodu kada je HDD bio dostupan u osobnim računalima, kapacitet tvrdog diska bio je negdje oko 5MB, da bi sredinom 1990-tih kapacitet porastao na oko 1GB, dok danas imamo HDD uređaje sa više terabajta.
Da bi obavljao funkciju (pisanje i čitanje podataka) HDD koristi magnetizam. U kućištu tvrdog diska imamo jednu ili više rotirajućih ploča, koje na površini imaju magnetizirajući sloj. Glava za čitanje/pisanje lebdi iznad ploča koje se rotiraju velikom brzinom i očitava magnetni zapis na pojedinom mjestu na rotirajućim pločama.
Kod klasičnog tvrdog diska brzina ovisi o više faktora. Na brzinu HDD-a veliki utjecaj ima brzina vrtnje rotirajućih ploča, brzina sabirnice na disku, te količina instalirane memorije (njezina brzina) na elektronskoj ploči tvrdog diska.
Većina današnjih HDD uređaja ima brzinu vrtnje 5400 RPM (Revolutions per Minute ili okretaja u minuti) ili 7200 RPM.
Ako ga usporedimo sa SSD uređajem, za HDD kažemo da ima veliku prednost u kapacitetu, odnosno u cijeni po jedinici veličine. Dakle, za manje novca (ako kupimo HDD) dobijemo mnogo veći kapacitet za manje potrošenog novca. Takav omjer dolazi zbog činjenice da je tehnologija poznata već dugo godina, dok se mogućnosti SSD uređaja još uvijek otkrivaju.
Usporedna tablica: HDD vs SSD
U tablici ćemo usporediti performanse i osnovne značajke klasičnog HDD uređaja i SSD-a. Proučite podatke i odlučite koji disk vama bolje odgovara.
Sada je vrijeme da napravite neke usporedbe i odredite što bi moglo biti najbolje za vaše individualne potrebe – SSD ili HDD? Najbolji način za usporedbu stavki je tablica s usporednom usporedbom stavki u kojima zeleni okvir označava prednost:
| SSD (Solid State Drive) | HDD (Hard Disk Drive) | |
| Potrošnja struje | Manja potrošnja struje, prosječno 2-3 wata. Znači dulji rad na laptopu (u prosjeku i 30 minuta duže). | Veća potrošnja, obično između 6 i 7 W. |
| Cijena | Još uvijek prilično skup uređaj | Znatno povoljniji od SSD uređaja. |
| Maksimalni kapacitet | U prosjeku oko 500MB za laptope, i 2-4TB za desktop računala. | U prosjeku između 1 i 2TB za laptope, i preko 5TB za desktop računala. |
| Vrijeme učitavanja OS-a | Boot time 10-13 sekundi u prosjeku. | Između 30 i 40 sekundi u prosjeku. |
| Buka | Ne čuje se prilikom rada (nema pokretnih dijelova). | Čuje se dok radi. |
| Vibracije | Nema vibracija (nema pokretnih dijelova). | Stvara manje ili veće vibracije (ovisno o modelu). |
| Zagrijavanje | Minimalno zagrijavanje. | Ne proizvodi značajnu količinu toplote, ali svakako zagrijava više nego SSD. |
| Učestalost kvarova | Radno vrijeme u prosjeku je 2 milijuna sati | Radno vrijeme u prosjeku je 1,5 milijuna sati |
| Brzina pisanja i učitavanja podataka | Brzina SSD iznosi iznad 200MB/s, do 550MB/s | Brzina HDD u prosjeku je između 50-120BM/s |
| Enkripcija | Podržava punu enkripciju (FDE = Full Disk Encryption). | Podržava punu enkripciju (FDE = Full Disk Encryption). |
| Brzina otvaranja datoteke | I do 30% brže otvaranje datoteke. | Sporije otvaranje nego kod SSD. |
| Otpornost na magnetizam | SSD je otporan na utjecaj magnetnog polja. | Moguće da magnetno polje obriše (ošteti) podatke na disku. |
Uzmemo li u obzir i objektivno sagledamo karakteristike SSD i HDD uređaja, možemo zaključiti da je SSD bolji izbor. Ipak, to ne mora biti tako u svakom slučaju. Izbor diska za podatkovnu pohranu, za rad s aplikacijama, igranje ili korištenje velikih baza podataka – sve to značajno može utjecati kao faktor za odabir najboljeg podatkovnog uređaja.
Donosimo neke ključne stvari koje morate uzeti u obzir prilikom odabira:
HDD možete odabrati
- Trebate mnogo prostora za pohranu (do 10TB)
- Želite racionalno trošiti novac
- Nije vam toliko važna brzina podizanja OS-a ili otvaranje aplikacija
SSD kupite ako
- Spremni ste platiti veću cijenu
- Kapacitet vam nije prioritet
Sagledajte sve karakteristike, kao i osobne potrebe i preference, pa sami odlučite koji disk kupiti – HDD ili SSD…
