Drugi dan sajma poljoprivrede, prehrane i turizma “Dani šljive 2022” protekao je u nešto opuštenijem tonu. Uz poslovne susrete, prezentacije i druženje naglasak je stavljen uručivanje nagrada najboljim izlagačima, kao i na dva stručna predavanja koja su se održala u Srednjoj školi Prozor.
Svi posjetitelji su već od 10:30 mogli čuti nešto o plasteničkoj proizvodnji jagoda. Predavač je bio magistar agronomije Asad Jelešković, direktor Županijske javne ustanove za zaštićena prirodna područja.
“Asad je veliki stručnjak u ovoj oblasti i mislimo da je jedna od prvih osoba koja može govoriti na ovu temu. Mislim da ćemo neka iskustva od Asada dobiti gratis. To je za nas vrlo važno. Asad je i direktor Županijeske javne ustanove za zaštićena prirodna područja, ima dobro znanje o svim društvenim procesima i vjerujem da je milina slušati ga”, kazao je u uvodnoj riječi prisutnima gosp. Josip Juričić, šef Službe Službe za razvoj, poduzetništvo, obrt i financije Prozor-Rama.
Veće ulaganje – veći prinos – veća dobit
Gospodin Jelešković je predavanje započeo temom o budućnosti proizvonje jagode na našim prostorima. Jagoda ima vrlo širok areal uzgoja i nema velike zahtjeve u pogledu zemljišnih i klimatskih uvjeta. Jagoda vrlo brzo stupa na rod i daje brz povrat investicije. Važno pravilo za uzgoj jagode je: veće ulaganje – veći prinos – veća dobit. Uzgoj jagode je vrlo rentabilan s vrlo malim rizikom u proizvodnji.
Riječi je bilo i o tehnologiji uzgoja. Jagoda je vrlo tražena na tržišti, a Jelešković kao prosječnu cijenu ističe 2.80 KM. Prisutni su na predavanju upoznati i s predradnjama za podizanje zasada jagode kada je riječ o plasteničkoj sadnji. Preporuka je onima koji iz godine u godinu sade povrće, paradajz ili pak papriku, da naprave pauzu godinu ili dvije te zasade jagodu. Jelešković je u protekloj godini zasadio gotovo 6000 sadnica, stoga je vrlo kompetentan govoriti o sadnji i greškama koje se prave. Kao ključnu stvar Jelešković ističe pravovremenu sadnju, a ona je od kraja srpnja do početka kolovoza. Važno je i organsko gnojivo kojeg je jako teško nabavljati u BiH jer nemamo stočnog fonda.
Prednost sadnje u plastenicima jest ranije dozrijevanje plodova, što i jest glavni cilj. To je oko 20 dana prije nego na otvorenom. Tada je jagoda vrlo tražena, a cijena ide od 6 do 8 KM. U plastenik se stoga sade rane sorte, a kada je riječ o sortama Jelešković je istaknuo ranu sortu Clary, zatim Antea, Rumba i Syria.
Misija prenijeti znanja stečena godinama na proivođače
“Zahvaljujem svima koji ste došli i na taj način iskazali interes kada je u pitanju ova tema, razvoj jagodičastog voća. Zahvaljujem se organizatorima koji su mi ukazali časti i priliku te me pozvali da danas održim ovu edukaciju. Moja velika ljubav je poljoprivreda i čitav život sam se u tome pronašao, još iz studentskih dana. Intenzivnim uzgojem jagode sam se počeo baviti još kao student, to je bilo prije nekih 17-18 godina. Radio sam dugo kao savjetodavac za jagodičasto voće, pa i općini Prozor sam dosta obišao proizvođača, ali i širom Bosne i Hercegovine. Međutim, situacija je trenutno takva da je poljoprivreda jednostavno na niskim granama. Što se mene tiče, ulažem maksimalni napor i trud da bar znanje koje imam i koje sam stjecao godinama prenesem na proizvođače. To je neka moja misija, kao i drugih agronoma”, kazao je Jelešković na današnjem predavanju.
Predavanje je ovo koje se odnosilo na poljoprivredni aspekt sajma, dok je za onaj turistički bio zaslužan Miroslav Matošević, direktor Turističke zajednice Srednjobosanske županije, koji je također u prostorijama Srednje škole Prozor održao predavanje na temu “Turizam u destinaciji, razvojne pretpostavke”.
Kako kreirati turistički proizvod?
“Predavač nam je danas čovjek koji je 100 posto u turizmu i projektima iz turizma. Prenijeti će nam svoja dobra iskustva, a ima ih jako puno. Pokazat će nam mogućnost uvezivanja Prozor-Rame sa Srednjom Bosnom te općenito potrebu za povezivanjem s drugim krajevima unutar turističke priče”, kazao je Juričić u uvodnoj riječi današnjeg drugog predavanja.
“U turizmu radim 20 godina. Evo, nedavno smo završili jedan projekt Europske unije koji je trajao dvije godine i odnosi se upravo na kreiranje novog turističkog proizvoda, što je za vas kao Ramu prilično zanimljivo. Proći ćemo kroz to kako se kreiraju turistički proizvodi, čisto da prenesem svoja iskustva”, kazao je Matošević na početku predavanja.
Prisutni su na početku predavanja mogli čuti nešto općenito o turističkim destinacijama, kao i turističkim resursima. Neizravnim i izravnima. Potom je Matošević predstavio legislativu, kada je turizam u pitanju, kao i analizu stanja u općini Prozor-Rama. Poseban je naglasak stavljen na dio koji se odnosi na općine, a to je mogućnost registriranja fizičke osobe u domaćinstvu, što imamo i u Prozor-Rami. To su mali vikend objekti koji ne moraju imati uposlene niti fiskalnu kasu. Također, ne smiju imati više od 20 mjesta. Objekt mora registrirati isključivo vlasnik objekta.
Nagraditi registrirane male turističke objekte
Matošević ističe da je ovo dobro upravo za male sredine kao što je Rama, ali da ima velikih nedostataka. Jedan od njih je nedostatak fiskalne kase, što automatski isključuje bilo kakvu suradnju s agencijama ili turističkim zajednicama. Turistička zajednica čiji je Matošević direktor stoga forsira registrirane korisnike, a u proteklom su periodu pronašli način kako takve korisnike i nagraditi. Kroz različite projekte im omogućavaju manje grantove od 1000 KM ili im subvencioniraju nabavku punionice za električne bicikle i slično.
Kada je u pitanju općina Prozor-Rama Matošević predlaže tri sljedeća ključna koraka: Strateški dokument, osnivanje turističke zajednice te korištenje proračuna za financiranje turističkih proizvoda.
Na sajmu od 14:30h slijedi zabavni program, a prilikom čega će biti dodijeljene zahvalnice, priznanja i nagrade najboljim izlagačima ove godine i njihovim proizvodima.
