Blagajska ploča je jedan od najstarijih pisanih spomenika u Bosni i Hercegovini, koji datira iz 12. vijeka.
Pisani spomenici su najbolji dokazi jednog historijskog perioda. Blagajska ploča je jedna od pisanih dokaza koji nam pružaju uvid u jedno vrijeme.
Blagajska ploča je pisana bosančicom ili zapadnom ćirilicom, autentičnim i posebnim pismom nastalim u Bosni i okolnim krajevima.
Sadržaj teksta koji je napisan na ploči govori o izgradnji crkve sv. Kuzme i Damjana u Blagaju na Buni kod Mostara. Nalazila se iznad vrata na crkvi ili u njenoj unutrašnjosti. Navedena crkva je izgrađena 1194. godine.
Crkvu je dao sagraditi humski knez Miroslav, a posvetio ju je dubrovački nadbiskup Bernardin. I danas se lokalitet na kojem se crkva nalazila čuva uspomenu na patrone crkve.
Blagajska ploča danas se nalazi u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, dok se pojedine arheološke vrijednosti s ovog područja nalaze u Muzeju Hercegovine u Mostaru.
Pronalazak ploče
Na katoličkom groblju Blagaj, u grobnici Kate Boras, 1955. slučajno je otkriven dio razbijene ploče s natpisom na bosančici. Pronalazak je bio i povod da historičar Ljubomir Stojanović, na temelju nađenoga, natpis objavi u znanstvenoj literaturi.
Tada detaljna analiza ploče nije učinjena ali zasigurno je pokrenula dalju potragu na području oko groba u kojem je pronađena. Istraživanje su izvršili djelatnici Zemaljskog muzeja.
Tek je 1955. godine, poduzeto probno iskopavanje na mjestu nalaza ploče.
U grobu su pronađene i dvije ovalno izgrađene ploče koje datiraju iz blagajskog Podrađa, lokalitet Vrači.
Nakon izvršenog arheološkog iskopavanja na lokalitetu Vrači pronađeni su temelji objekta uz kojeg se nalazila veća gomila klesanog kamena.
Pretraženo je i drugo kamenje koje leži nedaleko od ruševina dvorca Bišće, međutim, nije nađeno mnogo ornamentiranih dijelova kamenja niti drugi dio ploče s natpisom.
Natpis
Historičar Mavro Orbini navodi kako je župan u Zahumlju Jurko pozvao dubrovačkog nadbiskupa Bernardina da mu posveti crkvu sv. Kuzme i Damjana, u Zahumlju, 1194. godine.
Ono što je važno, podatak s ploče se dovodi u vezu s Orbinijevom godinom zidanja te crkve 1194., što je Orbini vjerojatno uzeo iz Dubrovačkog arhiva. Naime, Nemanja je s braćom sklopio ugovor o miru s Dubrovnikom 1186. godine, i to na svetkovinu sv. Kuzme i Damjana, a to nije bez razloga, jer su sveti Kuzma i Damjan bili zaštitnici kuće Nemanjića, a što nam svjedoči i zidanje crkve sv. Kuzme i Damjana u Blagaju.
Također, Nemanja velikožupansko prijestolje je ustupio sinu Stefanu u martu 1196. godine. Smatra se da je do tada ovaj je natpis bio urezan i postavljen u crkvu ili možda nad crkvenim vratima.
Kasnije, historičar Marko Vego utvdio da je svaki red natpisa mogao imati 30 do 32 slova, te je rekonstruirao natpis.
Tekst ploče glasi:
VA IME OCA I SNA I SVETAGO DUHA JA ŽU
PAN MIROSLAV ZIDAH CRKVA SVETAG
O KOZME I DAMIJANA U SVOIH SELIJAH U D
NI VELNEGA ŽUPANA SLAVNAGO NEMANE.
