Prstaci se u Neumu ne smiju vaditi, držati ni prodavati još od rujna 2014. Županijski zakon za to predviđa kazne od 10.000 do 15.000 KM za firme i obrte, a od 300 do 1.500 KM za pojedince, javlja N1.
Ista zabrana važi i u cijeloj Europskoj uniji, dakle i preko granice u Hrvatskoj.
Hercegovačko-neretvanska županija jedina u BiH ima more, pa je i jedini koji je morao propisati šta se u njemu smije loviti.
Zakon o morskom ribarstvu objavljen je u županijskim Narodnim novinama broj 7 iz 2014. i na snazi je od 11. rujna te godine. Jedan njegov član posvećen je samo jednoj vrsti: prstacu (Lithophaga lithophaga).
Što točno piše u zakonu
Član 8 kaže da je radi zaštite stjenovite obale kao posebnog staništa zabranjeno skupljati prstace, držati ih na plovilu, pretovarati, iskrcavati, prevoziti, skladištiti, posjedovati, prodavati, izlagati ili pokušati staviti u promet.
Zabrana važi na cijeloj teritoriji županije, a obuhvaća i izvoz i uvoz.
Kazne su u članu 45:
- pravno lice ili obrtnik: od 10.000 do 15.000 KM (otprilike od 5.100 do 7.700 eura),
- odgovorno lice u pravnom licu: od 1.000 do 3.000 KM,
- fizičko lice: od 300 do 1.500 KM.
Nadzor nad provođenjem zakona imaju županijski poljoprivredni inspektori i inspektori koje ovlasti lokalna samouprava, dakle i općina Neum.
Ista zabrana od Hrvatske do Španjolske
Neum nije izuzetak, nego dio pravila koje važi oko njega. Uredba Vijeća (EZ) br. 1967/2006 o ribolovu u Sredozemlju u članu 8 zabranjuje lov, držanje na brodu, pretovar, iskrcavanje, skladištenje, prodaju i izlaganje prstaca.
Ta uredba važi u svim članicama EU na Mediteranu, pa i u Hrvatskoj, koja Neum okružuje s obje strane.
Talijanski državni institut za zaštitu okoliša ISPRA navodi da je prstac zaštićen i Direktivom o staništima (Aneks IV), Bernskom konvencijom, Barcelonskom konvencijom i CITES-om, konvencijom o trgovini ugroženim vrstama.
Zašto se zbog jedne školjke razbija kamen
Prstac ne živi na stijeni, nego u njoj. Buši galerije u tvrdom krečnjaku i tu raste, i to vrlo sporo: prema ISPRA-i, nakon tri godine dug je oko tri centimetra, a rast se s godinama još usporava.
Da bi ga izvadio, ronilac mora razbiti kamen, najčešće pneumatskim čekićem. Sa stijenom nestaje i sve što je na njoj raslo, alge, beskičmenjaci i ribe koje se tu hrane.
Nikša Glavić s Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku za BIRN je objasnio da razaranje podloge narušava cijeli ekosistem.
Što je BIRN zatekao u Neumu
Balkanska istraživačka mreža BIRN u listopadu 2025. objavila je istraživanje u kojem navodi da su prstaci i pored zabrane bili u ponudi u neumskim restoranima.
Novinar ih je vidio na ledu i na tabli dnevne ponude u jednom restoranu, a BIRN navodi cijenu od 40 KM za porciju od 300 grama, a od 26 neumskih restorana na TripAdvisoru najmanje devet ih je, sudeći po recenzijama gostiju, služilo.
BIRN je ocijenio da je Neum vjerojatno posljednje mjesto u Europi gdje se prstaci otvoreno nude na jelovniku. Općinska i županijska inspekcija nisu odgovorile na upite novinara.
Direktor neumske turističke organizacije Nikola Prkačin problem je pripisao nedostatku inspekcija i pozvao goste da ih ne traže, uz napomenu da se šteta ne može popraviti 30 do 50 godina.
Za ovaj tekst N1 nije mogao provjeriti da li se prstaci u Neumu nude i ove godine. Zakon je, u svakom slučaju, jasan: tko ih ponudi, prodaje ili drži, krši propis koji važi više od 12 godina.
Objava Prstaci su zabranjeni i u Neumu: Evo kolike kazne prijete restoranima i roniocima pojavila se prvi puta na Čapljinski portal.
