Preliminarni rezultati općih izbora pokazuju da HDZ BiH ostaje u snažnoj poziciji za izbor hrvatskih delegata u Dom naroda Federacije.
Međutim, konačna računica ovisit će od nacionalnog izjašnjenja izabranih županijskih zastupnika i njihovog glasanja, pa još nije moguće potvrditi hoće li Čovićev blok sam osigurati potrebnih 11 potpisa.
Jedanaest potpisa otvara vrata, ali ne završava formiranje vlasti
Dom naroda Parlamenta Federacije BiH ima 80 delegata: po 23 iz reda Bošnjaka, Hrvata i Srba te 11 iz reda Ostalih. Građani ih ne biraju neposredno. Biraju ih županijske skupštine, ali hrvatske delegate ne bira cijela skupština, nego zastupnici koji su se izjasnili kao Hrvati. Isto pravilo važi za druge konstitutivne narode.
Zbog toga se hrvatski delegati iz Sarajeva, Tuzle, Unsko-sanske ili Bosansko-podrinjske županije ne mogu unaprijed pripisati bilo kojem političkom bloku. Presudno je tko je izabran u skupštinu, kako se nacionalno izjasnio i koju će kandidatsku listu podržati.
| Županija | Hrvatski delegati |
|---|---|
| Hercegovačko-neretvanska | 5 |
| Srednjobosanska | 4 |
| Zapadnohercegovačka | 4 |
| Hercegbosanska | 3 |
| Zeničko-dobojska | 2 |
| Posavska | 1 |
| Županija Sarajevo | 1 |
| Tuzlanska | 1 |
| Unsko-sanska | 1 |
| Bosansko-podrinjska | 1 |
| Ukupno | 23 |
Ako u određenoj županijskoj skupštini nema dovoljno izabranih zastupnika odgovarajućeg naroda za popunjavanje predviđenih mjesta, primjenjuje se zakonski postupak preraspodjele.
Izmjenama koje je Christian Schmidt nametnuo 2. listopada 2022. početni prag za predlaganje kandidata za predsjednika i potpredsjednike Federacije povećan je sa šest na 11 delegata odgovarajućeg kluba. Ako kandidati ne budu predloženi u roku od 30 dana od ovjere rezultata izbora delegata, prag se spušta na sedam. Ako nisu predloženi ni u roku od 50 dana, spušta se na četiri.
Dakle, 11 nije natpolovična većina Kluba Hrvata — za nju je potrebno 12 glasova — nego početni prag za kandidaturu. Njegovo dostizanje donosi snažnu pregovaračku poziciju, ali ne znači automatsko imenovanje predsjednika Federacije ili nove Vlade.
Ustavni sud BiH je u predmetu U-27/22, na sjednici 23. ožujka 2023., utvrdio da osporene Schmidtove izmjene nisu protivne Ustavu BiH. To, međutim, ne znači da je izbor delegata postao neposredan ili da se županijska stranačka većina automatski prenosi u nacionalni klub.
Čović ima snažnu poziciju, ali županijski mandati nisu delegati
Obračun preliminarnih županijskih glasova pokazuje da HDZ BiH u nekoliko važnih sredina zadržava ili povećava broj skupštinskih mjesta. U tablici su potvrđeni mandati iz 2022. uspoređeni s projekcijom prema dosad prebrojanim glasovima iz 2026.
| Županija | HDZ BiH / 2022. | Projekcija 2026. | Promjena |
|---|---|---|---|
| Zapadnohercegovačka | 14 | 17 | +3 |
| Posavska | 12 | 13 | +1 |
| Hercegovačko-neretvanska | 11 | 13 | +2 |
| Srednjobosanska | 9 | 7 | −2 |
| Hercegbosanska | 5 | 7 | +2 |
| Zeničko-dobojska | 3 | 2 | −1 |
Brojevi za 2026. predstavljaju projekciju županijskih mandata, a ne potvrđenu raspodjelu CIK-a niti raspodjelu mjesta u Domu naroda.
Najizraženija dominacija HDZ-a BiH ostaje u Zapadnohercegovačkoj županiji. Sa 20.997 glasova trenutno mu pripada 17 od 23 skupštinska mandata. Koaliciji HDZ-a 1990 i HSS-a pripadaju dva, HRS-u dva, a preostalim dvjema listama po jedan.
Ipak, to ne znači da su sva četiri hrvatska delegata unaprijed osigurana HDZ-u BiH. Njihov izbor je proporcionalan: glasovi kandidatskih lista za Dom naroda dijele se neparnim brojevima 1, 3, 5, 7…, a mjesta pripadaju najvećim količnicima.
Primjer pokazuje koliko dogovor može promijeniti ishod. Ako bi svih 23 zastupnika bili članovi hrvatskog kluba, HDZ-ova lista dobila 17 glasova, a zajednička lista svih ostalih šest, četiri najveća količnika bila bi 17, šest, 5,67 i 3,4. HDZ bi dobio tri delegata, a zajednička lista jednog.
Ako bi se istih šest glasova podijelilo na odvojene liste s dva, dva, jednim i jednim glasom, HDZ bi mogao osvojiti sva četiri mjesta. Ovo je ilustracija izbornog postupka, ne prognoza stvarnog glasanja.
U Posavskoj županiji projekcija daje HDZ-u BiH 13 mandata, a ne 14 kako je navedeno u ranijem presjeku. Taj kanton bira jednog hrvatskog delegata. HDZ ima snažnu polaznu poziciju, ali pravno je odlučujuće glasanje hrvatskih zastupnika, ne svih 21 zastupnika.
U Hercegovačko-neretvanskoj županiji HDZ-ovoj koaliciji pripada 13 projektiranih mandata, SDA osam, SDP tri, koaliciji HDZ-a 1990 i HSS-a dva, HRS-u također dva, a NES-ovoj koaliciji i DF/GS-u po jedan.
HDZ BiH tu ostaje znatno jači od svojih hrvatskih stranačkih konkurenata. Međutim, ni 13 skupštinskih mandata nije dokaz da će osvojiti svih pet hrvatskih mjesta. Važni su nacionalni sastav ostalih izabranih zastupnika, kandidatske liste za Dom naroda i glasanje unutar hrvatskog kluba.
U Srednjobosanskoj županiji HDZ-ova koalicija trenutno ima sedam projektiranih mandata, a koalicija HDZ-a 1990, HRS-a i HSS-a dva. Županija daje četiri hrvatska delegata, pa taj odnos predstavlja prednost HDZ-a BiH, ali ne i potvrđenu raspodjelu delegatskih mjesta.
Hercegbosanska županija ostaje važan prostor za Čovićeve konkurente. HDZ BiH ima sedam projektiranih mandata, Hrvatski nacionalni pomak pet, a HDZ 1990 četiri. HNP i HDZ 1990 zajedno imaju devet mjesta, dva više od HDZ-a BiH, ali to nije većina u skupštini od 25 zastupnika.
Njihova eventualna suradnja može biti presudna za izbor tri hrvatska delegata. Zajedničko nastupanje i odvojene kandidatske liste ne moraju dati isti rezultat. Zato nije dovoljno sabrati skupštinske mandate: potrebno je znati tko ima pravo glasati i kako će ti glasovi biti raspoređeni.
U Zeničko-dobojskoj županiji HDZ-ova koalicija trenutno ima dva projektirana skupštinska mandata. Županija bira dva hrvatska delegata, ali pripadnici hrvatskog naroda izabrani s drugih stranačkih lista također sudjeluju u njihovom izboru.
Za ukupnu računicu zato nije održivo unaprijed tvrditi da će petorka i njeni mogući partneri imati samo dva do četiri delegata. Jednako tako, sadašnji podaci ne dokazuju da mogu samostalno prikupiti 11 potpisa. Konačan odgovor zahtijeva potvrđene županijske mandate, nacionalna izjašnjenja izabranih zastupnika i rezultate posrednog izbora.
Ni pitanje Vlade Federacije ne završava na tih 11 potpisa. Redovni postupak podrazumijeva imenovanje uz suglasnost predsjednika i oba potpredsjednika te potvrdu Predstavničkog doma. Ustavni mehanizam za prevazilaženje blokade predviđa dodatne rokove i parlamentarna glasanja; u tom postupku važan je i prag od 14 delegata jednog nacionalnog kluba koji mogu spriječiti predviđeni alternativni način imenovanja.
Preliminarni rezultati, prema tome, ne pokazuju politički slom HDZ-a BiH u županijama ključnim za Klub Hrvata. Pokazuju snažnu pregovaračku poziciju Čovićevog bloka, uz prostor da njegovi konkurenti kroz suradnju osvoje pojedina mjesta. Koliko će ta pozicija biti snažna u samom Domu naroda, odlučit će izbor delegata.
(SB)
Objava LIVNO MOŽE POMRSITI ČOVIĆEVE RAČUNE: Može li se vlast u Federaciji BiH praviti bez HDZ-a? pojavila se prvi puta na Relax Portal.
