Bosna i Hercegovina se suočava sa nedovoljnom proizvodnjom hrane za zadovoljenje potreba stanovništva i nedostatkom sirovina za preradu, zbog čega je prisiljena uvoziti gotovo sve vrste poljoprivrednih proizvoda, kako je navedeno u dokumentu “Analiza trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda BiH sa svijetom za prošlu godinu” Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, prema pisanju Večernjeg lista BiH.
Nedovoljna proizvodnja hrane
To se vidi iz strukture proizvoda koji se uvoze, kao što su pšenica, svježe ili rashlađeno goveđe meso, šećer za rafiniranje, sjeme suncokreta i ostalo. Podaci Uprave za neizravno oporezivanje pokazuju da BiH uvozi sve vrste poljoprivrednih proizvoda, u velikim količinama čak i one koje se mogu uzgajati u zemlji, poput krumpira, rajčica, luka, paprike, kupusa… BiH je neto uvoznik poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, što rezultira konstantnim povećanjem deficita iz godine u godinu. Prošle godine, vrijednost deficita u razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda BiH sa svijetom iznosila je čak 3,5 milijardi KM. Veliki uvoz hrane proizlazi iz nedovoljne poljoprivredne proizvodnje i nedostatka modernizacije i konkurentnosti sektora poljoprivredne proizvodnje u zemlji. To jasno pokazuje da BiH ovisi o uvoznoj hrani, što može dovesti do nedostatka i nepredvidivosti u hitnim situacijama (kao što je slučaj s ukrajinsko-ruskim sukobom).
Tema nedovoljne proizvodnje hrane u BiH bila je istaknuta na nedavnom seminaru povodom Svjetskog dana hrane.
– Mi jesmo poljoprivredna i stočarska zemlja, ali nedostaju subvencije poljoprivrednicima da bi im proizvodnja bila isplativa. Potrebno je potpuno promijeniti pristup poljoprivredi i edukaciji kako bismo cijenili značaj proizvodnje hrane. Bez hrane i proizvodnje hrane nema ni konzumacije hrane – rekla je prof. dr. Irzada Taljić, izvanredna profesorica prehrambene tehnologije i nutricionizma na Univerzitetu u Sarajevu.
Ona je istakla važnost održivog prehrambenog režima i zagovarala pravilnu prehranu prema načelima nutricionizma.
– Ističem tradicionalni prehrambeni režim kao održivi način prehrane, potičemo proizvodnju hrane koja je lokalna, prilagođena našim klimatskim uvjetima. Potičemo poljoprivrednike da proizvode hranu na način koji podržava ekonomiju i omogućava nam jeftiniju hranu, jer ne plaćamo troškove uvoza, distribucije, skladištenja… – naglasila je.
Sigurnost i ispravnost hrane
Liječnik Jasmin Durmišević iz Odjela za zdravstvenu ekologiju i higijenu Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica je istaknuo kako se suočavamo s problemom gladi i rasipanja hrane.
– S porastom broja stanovnika ovaj problem će se pojačati. Bit će sve teže proizvesti dovoljne i kvalitetne količine hrane, zajedno s osiguravanjem njezine sigurnosti i ispravnosti za konzumaciju – zaključio je.
BiH ima potencijal za proizvodnju zdrave hrane, s obzirom na neobrađene poljoprivredne površine, pašnjake te čisto tlo, vodu i zrak.
Ovaj apsurd BiH kao poljoprivredne zemlje koja uvozi skoro svu hranu preuzet je sa stranice Tomislav City.
Izvor: ( tomislavcity.com / Rtvmo.ba )
