Životni stil ubrzanog tempa i modernog načina nosi sa sobom brojne negativne faktore, a neki od njih, nažalost, pogađaju najmlađe članove društva. Sve više djece u svijetu, pa tako i u BiH, suočava se sa “modernim bolestima” kao što su problemi sa govorom, digitalni autizam ili ekranizam, prema informacijama sa portala Večernji list BiH.
Poremećaji i bolesti
Iako se na prvi pogled čini bezazleno, nepravodobno i nedovoljno rješavanje ovih problema može dovesti do ozbiljnih psihičkih poteškoća kasnije u životu djeteta. Uzrok ovih poremećaja leži u ranoj izloženosti djece ekranima, često već u prvoj godini života dolazi do kontakta sa mobilnim telefonima i televizorima, te vrijeme provedeno pred ekranima samo raste s njihovim odrastanjem.
Stručnjaci upozoravaju da djeca u prve tri godine života ne bi trebala imati dodir s ekranima jer su one ključne za razvoj mozga. Kada se dijete prvi put susretne sa ekranom, pokušava uspostaviti komunikaciju s onim što vidi. Međutim, budući da ekran ne pruža odgovor, dijete se povlači i ne razvija potrebne komunikacijske vještine. To je osnova problema digitalnog autizma.
Djeci nedostaje iskustvo komunikacije s drugima jer se usmjeravaju isključivo na ekran. Ovo dovodi do problema u govoru, gdje sve veći broj djece treba pomoć logopeda. Poteškoće su sve veće, uključujući nemogućnost izgovaranja određenih zvukova ili riječi, pa čak i stvaranje vlastitog nekomunikativnog jezika.
Logopedi su neophodni
Stručnjaci upozoravaju da situacija postaje alarmantna ukoliko dijete do šesnaestog mjeseca ne izgovori prve riječi, a do treće godine ne razvije osnovne jezične vještine. Ostali znakovi da je potrebno potražiti pomoć uključuju slabu socijalizaciju s vršnjacima, nedovoljno razvijenu sposobnost igre te besmislene riječi.
Da bi se izbjegli problemi u govoru i komunikaciji, preporučuje se da djeca do dobi od 18-24 mjeseca nauče barem od pet do deset riječi koje koriste spontano. U suprotnom, potrebno je konzultirati stručnjaka. Savjetuje se roditeljima da ograniče izloženost elektroničkim medijima, uključujući i ekranima, kako bi se izbjegli potencijalni problemi.
Uz ekranizam, nepravilnosti u govoru mogu se javiti i zbog dugotrajne upotrebe bočica, duda varalica te preranog blendanja hrane. Važno je naglasiti da je pravilan razvoj jezičnih vještina ključan za kasniji uspješan život djeteta.
Podaci pokazuju da sve veći broj djece provodi veliki dio dana pred ekranima, što dodatno naglašava potrebu za svjesnijim pristupom od strane roditelja i odgojitelja.
Objava Djeca u BiH već kao bebe izložena ekranima, sve je više problema s govorom pojavila se prvi puta na Tomislav City.
Izvor: ( tomislavcity.com / Rtvmo.ba )
