Prema podacima Zavoda za zapošljavanje, trenutno u BiH postoji 335.386 registrovanih nezaposlenih osoba. Međutim, 28% aktivnog radnog stanovništva, koje je registrovano kao nezaposleno, ne odražava realno stanje na tržištu rada jer se mnogi poslodavci suočavaju s nedostatkom radne snage, kako piše Večernji list BiH.
Problemi nedostatka radnika posebno su izraženi u sektorima ugostiteljstva, prijevoza i građevine. Potreba za uvozom strane radne snage sve je veća, a očekuje se da će ovaj trend nastaviti rasti. Zbog toga se planiraju promjene u zakonima u FBiH kako bi se ubrzali procesi zapošljavanja stranaca.
Strani radnici uglavnom obavljaju poslove koje domaći radnici ne žele raditi, čak i uz visoku platu, kao što je to slučaj u građevinskom sektoru u proteklim godinama.
Nedostaje 40.000 radnika
Sve više vidimo stranih radnika poput Nepalaca, Bangladešana i Indijaca na gradilištima. Prema riječima Maria Nenadića, direktora Udruge poslodavaca FBiH, aktualno u BiH nedostaje 40.000 radnika. Glavni problem građevinskih firmi je nedostatak radne snage, što ih često dovodi u situaciju da odbijaju poslovne ponude. Nedostatak radne snage postao je nemoguće nadoknaditi domaćim kapacitetima.
– Imamo puno posla ove godine, ali moramo pažljivo birati nove projekte jer ne možemo prihvatiti sve za ovu sezonu. Moramo voditi računa koliko radne snage možemo osigurati. Ono što sada ugovaramo nećemo moći početi graditi prije druge polovice iduće godine – izjavio je suvlasnik i tehnički direktor građevinske tvrtke “Vranica” iz Banje Luke, Nenad Stanišljević, za Glas Srpske.
Osim toga, zabrinjava otpor mladih prema zanimanjima u građevini.
Deficitarna zanimanja
Zanatstvo nestaje na našem području, što uzrokuje poskupljenja. Djeca bi trebala biti motivirana da upisuju zanatske škole jer je u njima budućnost. Radnici odlaze u inozemstvo gdje su također traženi, ali bolje plaćeni nego u BiH. Zidari, vodoinstalateri, ličioci i druga zanimanja su tražena širom svijeta, a nedostatak radne snage je sve veći. S druge strane, obrazovanje nije prilagođeno potrebama tržišta rada, jer nedostaje kvalificiranih radnika za zanatska zanimanja. Država nije učinila dovoljno da usmjeri obrazovanje prema potrebama gospodarstva.
Obrazovanje za mnoge postaje nepotrebno jer ne mogu naći posao u struci, a tržište rada u zemlji je preplavljeno nepotrebnim zanimanjima. Mladi trebaju biti svjesni potreba tržišta rada, ali često biraju obrazovanje prema vlastitim željama, a ne prema stvarnim potrebama. Potrebno je promovirati deficitarna zanimanja kako bi se obrazovanje uskladilo s potrebama gospodarstva.
Objava Keramičari i ličioci zarade gotovo kao liječnici, ali mladi ne žele na zanate pojavila se prvi puta na Tomislav City.
Izvor: ( tomislavcity.com / Mostarski.info )
Izvor: ( mostarski.info / Rtvmo.ba )
