Put do duvanjskog muzeja postaje još teži nakon posjete izložbi o Delmatima gdje se otkriva koliko je kod nas nesvjesno i nesavjesno zanemarena naša prošlost, poput rimskog foruma koji je zatrpan pijeskom u kompleksu franjevačkog samostana u Tomislavgradu.
Nakon posjete izložbi postajemo svjesniji nedovoljnog znanja o našoj prošlosti i o zanemarivanju baštine na kojoj neki drugi profitiraju dok mi ostajemo u sjeni, poput rimskog trga preko kojeg dolazimo do muzeja, piše Bljesak.info.
Nedovoljno poznavanje Delmata
”Nismo baš svjesni njihove uloge. Bojim se da smo ih, blago rečeno, u potpunosti zapostavili”, kaže kustos Franjevačkog muzeja fra Jozo Križić iz Tomislavgrada, Stipan Dilber, govoreći o Delmatima čiji je život predstavljen izložbom u okviru projekta ‘Delmati: snaga zajedništva’.
”Ne poznajemo ih dovoljno dobro. Bila su neka istraživanja. Blagoje Govedarica i Alojz Benjac su nešto istraživali, ali od tada vrlo malo istraživanja je obavljeno”, kaže nam Dilber s ponosom ističući da je Duvanjsko polje bilo prvo središte Delmata.
”Možemo ga nazvati glavnim naseljem, glavnim gradom. Od prošlosti do sada, ne znam da smo imali nešto značajnije što je znanstveno potvrđeno. Delmati su imali značajnu ulogu u oblikovanju našeg identiteta i identiteta prostora”, tvrdi Dilber o Delmatima, naglašavajući da su bili nepotrebno izostavljeni iz školskih programa i da se o njima ne govori onoliko koliko bi se trebalo.
Zanemarivanje povijesne važnosti
”Kada usporedimo s druge države i prostore, koji slave svoje predrimske i prapovijesne zajednice, poput Francuza s Galima, Nijemaca s Germanima i drugih, dolazimo do nas koji smo u potpunosti zanemarili naše predrimske zajednice i narode koji su imali veliku ulogu u oblikovanju našeg identiteta”, kaže Dilber.
Slažemo se da duvanjski kraj nesvjesno ignorira svoju povijesnu važnost.
”Mi Duvnjaci, i čitava Hercegovina, volimo pričati o kulturnoj baštini, ali kada treba reagirati ili nešto konkretizirati po tom pitanju, tu potpuno zakazujemo i zanemarujemo”, kaže Dilber.
Kao primjer navodi da su lokalne zajednice najveći uništavači kulturne baštine.
”Činjenica da se izdaju građevinske dozvole na arheološkim lokalitetima, da se radovi provode bez arheoloških istraživanja te da stradavaju tumuli pod raznim projektima. Sada su popularne solarne elektrane, prije su to bila polja smilja… Nitko ne provodi istraživanja prije odobrenja radova. To pokazuje koliko ne poštujemo naše pretke i našu baštinu”, ističe Dilber.
Festival Delmata
Dilber je već upozoravao na uništavanje arheoloških lokaliteta u ovom kraju, naglašavajući da se o tome samo priča, ali nitko ne djeluje na odgovarajući način.
”Ne prepoznajemo ogroman turistički potencijal. Većina turistički razvijenih zemalja temelji svoj turizam na kulturnoj i prirodnoj baštini, što mi potpuno uništavamo”, kaže Dilber, otkrivajući kako se pripremaju ideje za projekte koji bi trebali promijeniti takav odnos prema opipljivoj prošlosti.
”Festival Delmata, spomenik Delmatima, samo su neke od ideja koje su se rodile… Gledamo primjere u drugim državama koje imaju oživljenu povijest, pa razmišljamo da i mi, na temelju Delmata, stvorimo oživljenu povijest”, navodi Dilber.
Izložba u duvanjskom muzeju, koja će putovati regijom kojom su nekada vladali Delmati, prvi put okuplja materijale koji do sada nisu bili izloženi.
”Ovo je prvi put da je sav materijal na jednom mjestu. Sakupljen je sav materijal s delmatskog prostora koji je ikada pronađen, dostupan je i čuva se u našim muzejima”, kaže Dilber.
Uvodi se u svijet Delmata
Osim zanimljivih pregleda i lekcija o Delmatima, izložba nudi virtualni ulazak u njihov svijet. Posjetitelji mogu se upoznati s njihovim životom, vidjeti njihova prebivališta i saznati nove informacije o gradinama.
Osoba koja uđe u virtualne prikaze sigurno će drugačije gledati na brda oko nas, gdje se kriju njihove utvrde i tajne koje nas premalo zanimaju.
”Izložba je napravljena na popularan način. Nismo se fokusirali samo na striktno arheološko, već smo pokušali približiti Delmate širim masama, kako bi ljudi shvatili tko su Delmati”, kaže Dilber, ističući da svako polje u unutrašnjosti istočne obale Jadrana okružuju gradine koje su premalo istražene.
Cilj ovog projekta, navodi Dilber, osim popularizacije Delmata, jest istraživanje delmatskog prostora kako bi se možda u budućnosti otkrili novi detalji.
Oživljavanje povijesti
Dilber obećava da će se dalje istraživati svakodnevni život Delmata, njihov ratoborni duh, običaji sahranjivanja i druge tajne koje je prošlost ovog naroda skrivala.
Bitno je da netko prepozna važnost ove priče. Iako je u projekt uključeno 11 institucija iz Hrvatske i BiH, oni koji upravljaju novcem u BiH nisu prepoznali važnost projekta. Izgleda da više vole pričati nego djelovati.
Nakon posjete izložbi i uranjanja u svijet naroda koji se borio protiv moćnih Rimljana, gledamo na svijet na drugačiji način.
S tugom što prolazimo pored skrivenog blaga iz muzeja i s ponosom što brda oko Duvna kriju velike tajne koje, nadamo se, postaju oživljena povijest.
Objava Od sebe smo skrili svoju prošlost – Kako smo zaboravili Delmate? prvi puta se pojavila na Tomislav City.
Izvor: ( tomislavcity.com / Rtvmo.ba )
